Održan prvi Sajam inovatora i investitora u Banjaluci - Od robotskih ruku do plutajućih kuća

Robotske ruke izrađene uz pomoć 3D štampača, plutajuće kuće za odbranu od poplava, naočale koje pomažu slijepcima da se kreću u prostoru… sve su ovo izumi koji su predstavljeni na prvom ikada Sajmu inovatora i investitora u Banjoj Luci, koji je organizovala Gradska razvojna agencija CIDEA u saradnji sa Gradom Banja Luka.

Sajam je okupio oko 60 inovatora, većinom iz Banja Luke, ali i iz drugih gradova poput Bijeljine i Istočnog Sarajeva, dok je broj investitora premašio 70. Ova impresivna cifra pokazuje da je interes za inovacije u Republici Srpskoj na zavidnom nivou. S obzirom na to, cilj sajma je jasno definisan: povezati najbolje prototipe i ideje s potencijalnim investitorima i organizacijama koje nude podršku za razvoj inovacija.

Najmlađi sagovornik FORBES BiH bio je Vukota Dakić, 15-godišnji učenik srednje škole.

Ponosno je stajao ispred svoje makete koja je prikazivala autobus postavljen na mapi grada. On je, kaže, došao na Sajam da bi predstavio svoj izum za koji smatra da može riješiti probleme javnog prevoza u Banjoj Luci.

- Inače dolazim iz Prnjavora, tamo sam živio cijeli život i tamo sam išao u osnovnu školu. Kad sam upisao srednju školu, preselio sam se u Banja Luku i po prvi put sam se susreo s problemom gradskog prevoza. Veliki je problem kada čekamo autobus, a ne znamo gdje se nalazi, za koliko vremena će doći i slično - kazao je Dakić za FORBES BiH.

Ispričao nam je da se njegova ideja razvijala postepeno u posljednja tri mjeseca.

- Smatram da nam trebaju autobusi na električni pogon radi očuvanja životne sredine i smanjenja troškova, što bi odmah moglo smanjiti cijenu karata. Pored toga, ja kao rješenje vidim da autobusi budu urađeni na osnovu autopilota - kazao je on.

- Naime, u Banjoj Luci imamo dvije ulice i svaka ima posebne linije za autobuse i taksije. Iako sam svjestan da je to veliki poduhvat, moja zamisao je da se u svakoj ulici napravi po jedna traka za autobuse - rekao je on za FORBES BiH.

Objasnio je da se u tim ulicama autobusi ne bi pridržavali saobraćajne signalizacije nego bi imali svoju i na taj način bi se izbjegle gužve.

Nekoliko štandova dalje, na stolu je bila postavljena robotska ruka. Za štandom je stajala grupa mladića sa svojom profesoricom. S velikim entuzijazmom su počeli pričati o svom izumu.

- Naš izum je CNC ruka. Ideja je bila da ubrzamo industrijsku proizvodnju s obizorm da su ovakve ruke široko rasprostranjene u fabrikama - rekao je Stefan Vukadinović, učenik četvrtog razreda Tehničke škole.

CNC robotska ruka je visoko precizan alat koji se koristi u industriji za izvođenje različitih zadataka, kao što su obrada materijala, zavarivanje, bojenje, montaža i mnogi drugi. CNC stoji za Computer Numerical Control (računarska numerička kontrola), što znači da je robotska ruka vođena i kontrolirana kroz specijalizirane softvere.

- U suštini se bavimo 3D modeliranjem. Mi smo sve što se trebao uraditi, uradili sami. Sami smo pisali softverski kod za ruku, čitavu ruku sa svim njenim dijelovima smo isprintali na 3D štampaču, sve dijelove smo sami uklapali - kazao je Vukadinović.

Od projekata koji planiraju raditi, rekao je da trenutno rade na projektu proizvodne trake koja će zatvarati flaše, ali im nedostaje finansija da ostvare projekat.

- Traka će imati tri stanice. Jedna dodaje flaše druga stavlja čep, a treća zavrće. Krajni cilj je da flaša bude zavrnuta kad prođe traku. Budući da cilindri, a i ostala oprema zna biti skupa, to nas jedino sprečava da pokrenemo projekat - rekao je on za FORBES BiH.

Njegov kolega iz trećeg razreda, Luka Lazarević, rekao je da namjerava nakon završene srednje škole da ode u neku zapadnu zemlju na studij i da se s tim znanjem vrati u Bosnu i Hercegovinu gdje bi možda mogao i otvoriti firmu.

- Želim pokupiti znanje u zemljama koje su tehnološki naprednije i vratiti se ovdje. Ipak je puno lakše raditi u zemlji u kojoj si odrastao, čiju kulturu i običaje poznaješ i čiji jezik govoriš - kazao je on, dodajući da mnogi njegovi vršnjaci razmišljaju slično, iako ima i onih koji žele zauvijek otići iz zemlje nakon završene srednje škole.

S lijeve strane štanda s robotskom rukom bio je postavljen kartonski izrez mladića s crnom kosom i naočalama, držeći crni laptop.

- Da je uključen, sad bi vas pozdravio - rekao je Nemanja Vujanić, diplomirani inžinjer i vlasnik Dev Studija iz Banja Luke, firme koja se bavi izradom maketa i drugih proizvoda baziranih na interaktivnim tehnologijama i rješavanjem marketinških problema. Sarađivao je na projektima promocije kredita sa UniCredit bankom, ankete s Udruženjem vegana i vegetarijanki, ankete za Lanaco i sl.

Upitan o tome šta ga je podstaklo da se počne baviti tim poslom, rekao je jednom rječju promotori.

- Ono što je mene inspirisalo je nešto s čim se svako od nas može poistovjetiti. Znate ono, idete da kupite neki proizvod u supermarketu pa vam priđu promotori i nude vam proizvod za koji uopšte niste zainteresirani. Samim tim, dobijete neku negativnu emociju za taj proizvod i odbijate proizvod umjesto da vas privuku - rekao je Vujanić.

Na taj način je, kaže, došao na ideju da napravi 2D maketu u koju će biti ugrađen zvuk i koja će imati senzore za pokret.

- Ta maketa će detektovati da je neko prišao tim proizvodimo i to će pokrenuti glasovni zapis - objasnio je on.

Pored toga, Vujanić je također napravio i pametnu policu na koju se mogu postaviti audio i video sadržaji i reklamirati proizvodi, a reklame se mogu skinuti jer rade na čičak trakicu da jednu policu može korisiti više firmi.

Prolazeći pored brojnih njegovih izuma, posebno upada u oči uređaj za igre obilježen s Kids Play, koji podsjeća na stare arkadne igre.

- Ovo je interaktivni ekran za igrice za djecu. Svi smo svjesni da današnja djeca provode puno vremena na mobitelima. Ovaj izum je alternativno rješenja za to jer, dok djeca imaju pristup internetu i brojnim štetnim sadržajima, Kids Play je prilagođen isključivo za djecu između 3 i 8 godina - ispričao nam je Vujanić.

Među izlagačima na Sajmu bio je i Stojan Đakić iz Banja Luke, čiji izum Energetski dupli krov predstavlja novi način korištenja sunčeve energije. Đakić je objasnio da njegov sistem omogućava iskorištavanje toplote sunca za grijanje vode, a ujedno smanjuje potrebu za korištenjem klima uređaja u ljetnim mjesecima. Sistem je dizajniran tako da voda teče preko krovova, skuplja toplotu i zatim se koristi za zagrijavanje sanitarne vode ili vode za bazene.

Nakon predstavljanja Đakićevog inovativnog krova, FORBES BiH je razgovarao i sa Živom Makrinom, bivšim profesorom i trenutnim predsjednikom Udruženja inovatora regije Bijeljina. Makrin je govorio o nizu inovacija koje su osmislili njegovi učenici, uključujući pametne naočale za slijepce koje detektuju prepreke putem vibracija, ogledalo koje reagira na usmene komande za kontrolu pametnih kućnih uređaja, plutajuću kuću koja se diže s rastom nivoa vode i pametni plastenik koji automatski bere zrelo voće te prati vlagu u vazduhu i zemlji.

Neven Stanić, direktor Gradske razvojne agencije Banja Luka, za FORBES BiH je objasnio da je ideja o organizovanju sajma stara pet godina. Njegov cilj je bio povezivanje inovatora, koji često nemaju finansijska sredstva za plasman svojih ideja na tržište, s investitorima spremnim za ulaganje. Stanićeva vizija je konačno ostvarena, čime se otvaraju nova vrata za lokalne inovatore.

- Predlagao sam raznim institucijama, ali jednostavno se niko nije odazvao. Cilj je bio da uvežemo invatore i investitore jer inovatori često nemaju materijalna sredstva da plasiraju svoje ideje na tržište. S druge strane, imamo investitore koji su spremni da ulože svoja sredstva - rekao je Stanić za FORBES BiH.

Zadovoljstvo Sajmom izrazila je i prva žena predsjednik Udruženja inovatora grada Banja Luka, Ana Lojić, koja je za FORBES BiH rekla da je ovogodišnji Sajam jedinstvena prilika da se predstavi mladi inovatori čiji su izumi spremni za tržište, ali kojima samo nedostaje novac.

- Najviše inovacija je bilo iz oblasti informacionih tehnologija, energetike i održivih razvoja, ali imali smo i iz oblasti ugostiteljstva, turizma i saobraćaja - rekla je Ana, dodavši da su ponosni na to što su investitori pažljivo pregledali inovacije svih izlagača. Istakla je da je veliki broj inovatori još uvijek u srednjoj školi, odnosno da u to vrlo mladi ljudi sa sjajnim idejama, ali da im samo nedostaje novac kako bi svoje ideje komercijalizirali.

Izrazila je nadu da će naredne godine biti zaintereisani izlagači iz cijele zemlje, a kazala je da važno što je događaj privukao pažnju međunarodnih kompanija poput GIZ-a i Lanaca.

- Posebno nam je drago što je FORBES BiH u posjeti jer nam je bitno da imamo medijsku pažnju, a posebno medija kao što ste vi kojima je primarno bavljenje biznisom i koji su svjetski priznati - rekla je Ana.

Jedan od ciljeva sajma, kazala je ona, bio je i promocija održivog razvoja i ekoloških rješenja. Mnogi izumi bili su usmjereni na rješavanje ekoloških problema, poput smanjenja emisija ugljičnog dioksida, recikliranja otpada i povećanja energetske efikasnosti. To je pokazalo kako inovacije mogu doprinijeti ne samo ekonomskom razvoju, već i zaštiti okoliša.

Sajam inovatora i investitora u Banja Luci predstavlja kamen temeljac u izgradnji mosta između inovativnih ideja i realnih poslovnih prilika. Njegov uspjeh nije samo lokalnog značaja, već odražava širi trend prepoznavanja i valorizacije inovativnosti u regiji. Ovaj događaj je dokaz da Republika Srpska, i posebno Banja Luka, imaju potencijal da postanu ključni igrači u državnom i možda čak i regionalnom inovacionom pejzažu.

Inovatori nova nada za svjetliju budućnost BiH

Po završetku Sajma, postoji osjećaj uzbuđenja i optimizma za budućnost inovacija u Bosni i Hercegovini. Zalaganje mladih inovatora poput Vukote, Stefana, Luke i mnogih drugih, te podrška mentora i industrijskih stručnjaka, pružaju temelj na kojem se može izgraditi naprednije društvo.

Budući projekti, kao što su Stefanova proizvodna traka i Lukove ambicije za povratak nakon završenog obrazovanja, ulijevaju nadu u budućnost Bosne i Hercegovine. Nemanja Vujanić i njegovi interaktivni marketinški proizvodi već preoblikuju način na koji brendovi komuniciraju s potrošačima, pokazujući da inovacije ne moraju biti ograničene samo na tehnološka dostignuća, već se mogu proširiti i na kreativnije forme interakcije.

Dok mladi inovatori teže ka ostvarenju svojih snova i implementaciji svojih projekata, zajednica i investitori trebaju nastaviti pružati podršku, kako bi se ovakvi projekti mogli razvijati i postati integralni dio naše svakodnevice.