Teška godina u najvećoj žitnici u RS - Loši prinosi uticaće na kvalitet mesa i brašna

Najveća žitnica u BiH smještena je u Semberiji, a tamošnji poljoprivrednici odustaju od proizvodnje. Kako godine odmiču stanje je sve teže, radnici odustaju od proizvodnje, a većina ih rasprodaje stočna grla jer ih ne mogu prehraniti.

U mjesecu decembru tradicionalno se sravnjavaju računi u selima Semberije i Majevice, a shodno trenutnoj situaciji, poslovanje tamošnjih poljoprivrednika u 2023. je negativno. Do toga su doveli brojni problemi sa kojima se susreću prije svega ratari.

- Ova godina je bila katastrofalna te je jedna od najtežih po ekonomskom i svim ostalim parametrima. S proljeća smo imali nestabilne vremenske prilike, sa previše padavina te je na zemljištima bilo teško zasijati i održati usjeve. Nakon toga je nastupio relativno sušan period u kojem smo na pšenici i kukuruzu imali male prinose koji su bili lošeg kvaliteta - kazao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.

Kukuruz i pšenica u godini na izmaku su imali i prilično nisku cijenu, nasuprot onoj koja je iznosila za repromaterijal. Kada se linija podvuče, Bakajlić navodi da će ratari u najvećoj žitnici u zemlji poslovati sa gubicima.

- Ove godine zarade neće biti, svi poljoprivrednici su u minusu i teško da mogu izaći iz loše situacije. Problem je što mi sada nemamo ni nagovještaja da bi iduća godina mogla biti bolja - nastavlja neoptimistično Bakajlić.

Ove godine stanje još težim je učinila i afrička svinjska kuga koja je dovela do pogubljenja velikog broja grla. Takođe i žuta rđa je nanijela velike štete usjevima.

- Mi smo sada pod velikim pritiskom uvoza koji nam predstavlja nelojalnu konkurenciju. Zaštite države nemamo, nedostaje nam zaštita domaće proizvodnje, kao i uvođenje takozvanog plavog dizela. Na kraju, mi ćemo preživjeti na neki način, a najveći ceh će platiti upravo građani - nadovezuje se Bakajlić.

Ovogodišnja jesenja sjetva takođe je daleko od očekivane, a zbog prevelike suše ratari su muku mučili na obradivim površinama, uz stvaranje dodatnih troškova proizvodnje. Očekivanja od prinosa nisu velika što će se izvjesno odraziti na kvalitet mesa i brašna.

- Prosjek jesenje sjetve je loš, 30% manje površina je zasijano. Određeni usjevi su ponikli, a tek u idućoj godini ćemo vidjeti šta će biti iskoristivo. Ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje i rasprodaju stoku, a u aktuelnom sistemu idemo samo u propast - kaže Bakajlić.

Prije šest godina Semberija je kao najveća žitnica u Srpskoj i BiH imala 12.350 registrovanih poljoprivrednika, danas je situacija drastično drugačija.

- Mi trenutno imamo 4.000 registrovanih poljoprivrednika, a projekcije su da će ih 50% odustati u idućoj godini. To je zabrinjavajuće i poražavajuće - zaključuje sagovornik portala Klix.

Pred semberiskim i majevičkim poljoprivrednicima sada se nalazi period zimskog dubokog oranja i pripreme za iduću godinu. Ono malo što ih je ostalo na farmama poslove obavljaju sa veoma malo nade da će bolje prilike doći. Ali, te nade ipak postoji.