Spoljnotrgovinski deficit BiH skoro 13 mlrd KM

Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 mlrd KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, kako piše u podacima koji su dostavljeni Nezavisnim novinama, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 mlrd KM, dok je izvoz težak 17,05 mlrd KM.

Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 mlrd KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 mlrd KM pa Njemačka 2,69 mlrd KM.

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švajcarske proizvode za 2,4 mlrd KM, pa Italije za 2,2 mlrd KM.

S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 mlrd KM, pa u Hrvatsku za 2,56 mlrd KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 mlrd KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.

U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 mlrd KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 mlrd KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 mlrd KM.

Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 mlrd KM.

Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 mlrd KM.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.

- Podatak o spoljnotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 mlrd KM i za 500 mil KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš spoljnotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM - objašnjava Stevanović.

Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.

- Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova - istakao je Stevanović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Nezavisne novine da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

- Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih - naglasio je Gavran.