Teška sudbina zavidovićke Krivaje, neuspjeli pokušaj privatizacije u viru korupcije

Ta titula nije spriječila povjerioce fabrike i njenog stečajnog upravnika da na doboš stave i ovaj arhitektonski biser u stečajnom postupku koji traje od 2016. godine.

Krivaja je bila žila kucavica Zavidovića, a vila u kojoj se nalazi uprava ove fabrike bila je i ostala simbol kako fabrike tako i grada. Prema nezvaničnim podacima prije rata je od ove fabrike živjelo oko 13 hiljada porodica.

Uništavanje Krivaje počelo je početkom dvijehiljaditih ili oko osam godina prije privatizacije. Tadašnje rukovodstvo, čiji su neki članovi kasnije ostvarili značajne političke karijere u državi, za male pare i daleko od očiju javnosti rasprodalo je Krivajina odmarališta u Makarskoj i Herceg Novom. Nakon toga su ih, kako su pisali mediji, novi vlasnici preprodali za iznose koji su i desetak puta prelazili prvobitnu cijenu.

Vlada Federacije BiH je u septembru 2008. godine kao većinski akcionar u preduzeću IP Krivaja Zavidovići, zajedno sa privatnim investitorom Ferimpex osnovala novo preduzeće pod nazivom Krivaja 1884.

Glavni poslovni partner tog preduzeća trebala je biti švedska IKEA, a oko 1.800 radnika očekivalo je da će im biti uplaćene zaostale plate i uvezan radni staž.

Nakon tri godine od osnivanja firme, Opštinski sud u Zenici je donio rješenje da se Krivaja 1884 briše iz sudskog registra jer je grupa bivših radnika pokrenula stečajni postupak nad IP Krivaja Zavidovići.

Ferimpex je u isto vrijeme zatražio raskid ugovora zato što Vlada FBiH nije obezbijedila pravosnažnu registraciju društva kao ni isporuku sirovina od "strane Šumsko-privrednog društva (ŠPD) pod uslovima i količinama koje su precizirane aneksom ugovora".

Posebna komisija koju je formirala Vlada Federacije utvrdila je da Krivaja 1884 nije uplaćivala plate radnicima niti doprinose fondovima u iznosu od oko 35 mil KM.

Tadašnji premijer Nermin Nikšić kasnije će iznijeti podatak da je Ferimpex u sporu protiv Vlade FBiH naveo kao argument da "oni ne moraju da plate dug od 35 mil KM jer kao firma nisu ni postojali".

Radnici koju su pravdu tražili po sudovima čekali su i po deset godina da naplate plate po osnovu pravosnažnih sudskih odluka. Nakon gašenja Krivaje 1884, Industrijsko preduzeće Krivaja odlazi u stečaj koji je trebao putem reorganizacije osposobiti firmu za privatizaciju. U to vrijeme njeno rukovodstvo podiže kredit od 6,8 mil KM. Tri godine kasnije na horizontu se pojavljuju nove mušterije za ovu posrnulu firmu.

U 2014. godini, Vlada Federacije nudi potencijalnim kupcima funkcionalne dijelove preduzeća uz uslov da zadrže određen broj radnika i vrate Razvojnoj banci FBiH kredit koji je obezbjeđen preko Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Vlada je usaglasila "socijalni paket" sa Sindikatom i takozvanom "ortačkom grupom" koju su činile tri žepčanske i jedna firma iz Zavidovića. Nakon uplate tražene cijene "ortačka grupa" je ušla u posjed fabrike za proizvodnju parketa i namještaja, kao i hotela Kristal.

Vlada se obavezala da će uvezati staž zaposlenih za period od 1. januara 2004. godine do dana zaključivanja ugovora o prodaji imovine. Tako je od dijela imovine nekadašnjeg giganta nastala nova firma – Krivaja Mobel.

Početkom 2016. godine, Odbor povjerilaca Industrijskog preduzeća Krivaja – u stečaju zatražio je raskid ugovora sa ortačkom grupom i povrat imovine. Radnici su tvrdili da kupac nije vratio kredit niti zaposlio sve radnike u skladu sa ugovorom.

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je u izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2017. godinu naložio je da se preduzmu sve mjere kako bi Krivaja – Mobel "ispoštovala sve prihvaćene obaveze u pogledu zadržavanja predviđenog broja zaposlenih radnika i izmirenja dospjelih obaveza po odobrenim kreditima".

KRIVAJA d.o.o. Zavidovići

KRIVAJA 1884 d.o.o. Zavidovići

Vlada FBiH Sarajevo

FERIMPEX d.o.o. Zavidovići

Federalni zavod za zapošljavanje Sarajevo

Razvojna banka FBiH Sarajevo

PD Krivaja-Mobel Zavidovići

IP Krivaja Zavidovići

Krivaja 1884

Opštinski sud u Zenici

Krivaja Mobel

Ured za reviziju institucija FBiH

Nermin Nikšić

privatizacija Krivaje

revizija privatizacije

likvidacija