Infrastruktura i dalje kamen spoticanja, može li CG u 2030. sa dva nova autoputa i četiri brze saobraćajnice? - Retrospektiva 2023, investicije u oblasti saobraćaja

Crna Gora je zemlja koja živi od turizma i radi na tome (ili bi bar trebalo) da bude cjelogodišnja destinacija. Stalno se priča i o tome kako postoji veliki potencijal za razvoj elitnog turizma, a tržište luksuznih nekretnina već je "živo" i raste iz godine u godinu. Tome doprinose i rizorti u Boki, a raste i broj svjetskih hotelskih brendova kako na primorju, tako i na sjeveru zemlje.

Želimo da privučemo i strane investitore, a veličina zemlje i mogućnost da u istom danu možete biti na planini, a zatim u veoma kratkom vremenskom periodu uživati na moru, uzima se kao komparativna prednost. Međutim, kada dođe sezona svi ovi planovi padnu u vodu, jer više nego ikada postane očigledno da Crna Gora nema ono osnovno - infrastrukturu.

Prva dionica auto-puta otvorena je 2022. godine, naredne tek treba da se projektuju, a potom i da se grade. Rekonstrukcija magistralnog puta Kolašin-Mateševo je, istina, završena, ali se zato onaj od Berana do Kolašina, preko Lubnica i Jezerina, gradi već sedam godina. Podsjetićemo da je trebalo da bude završen za tri. I na prvu dionicu auto-puta se čekalo poprilično, rokovi su pomjerani više puta, pa nije ni čudo što su svi nepovjerljivi prema najavama predsjednika Vlade Milojka Spajića da će Crna Gora do 2030. godine imati izgrađena oba auto-puta i četiri brze saobraćajnice.

Dešavanja na kraju prošle i početku ove godine obećavaju. Najprije je rapisan javni poziv za idejno rješenje za ukrštanje auto-puta Bar - Boljare sa Jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom u zoni Paštrovačke gore. Uslijedio je i tender za idejni projekat dionice auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, a potom i za idejno rješenje dionice brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve.

Ukazaćemo da najbolje stanje nije ni na crnogorskim aerodromima, a iz Vlade obećavaju i rješenje ovog problema. Data je saglasnost za nastavak druge faze tendera za davanje Aerodroma pod koncesiju, a konačna odluka biće donijeta, kako je najavljeno do ljeta. Moguće opcije su ugovor sa nekim od postojećih ponuđača, novi tender ili razvoj ili modernizacija sopstvenim sredstvima.

Da li će Crna Gora do 2030. godine zaista dobiti adekvatnu infrastrukturu i da li će se ambiciozni planovi i ostvariti, tek ćemo da vidimo. Do tada, predstavljamo vam projekte iz oblasti saobraćaja o kojima je eKapija pisala, a koji su privukli najveću pažnju naših čitalaca.

Logično, ovaj projekat ponovo se našao na prvom mjestu naše liste. Prvu dionicu smo dočekali, sada se postavlja pitanje kada će biti izgrađene i naredne. Bilo je više najava, pa smo tako mogli čuti da je Mateševo-Andrijevica sledeća dionica koja će se graditi, te da se raspisivanje tendera očekuje 2025. godine.

Takođe, u zahtjevu za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu koji je tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija podnijelo Agenciji za zaštitu životne sredine, mogli smo vidjeti da će dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice imati dužinu oko 23,5 kilometara. Najvećim dijelom protezaće se kroz brdski region, a projektovana brzina na ovoj dionici je 100 km/h. Buduća dionica auto-puta počinje kod Mateševa, na nadmorskoj visini oko 1.000 metara, a zatim ide dolinom Drcke, pritoke rijeke Tare. Od Mateševa pa dalje uzvodno dolinom rijeke Drcke teren se uzdiže sve do Trešnjevika, odnosno do kote od 1.686 m. Autoput dalje ide tunelom kroz Trešnjevik i ulazi u dolinu rijeke Kraštice, pritoke Lima. Od Trešnjevika teren se nizvodno dolinom rijeke Kraštice spušta do njenog ušća u Lim, odnosno do kote od oko 770 metara.

Na dionici su predviđene dvije petlje Andrijevica i Mateševo, 34 mosta, podvožnjaka, nadvožnjaka, jedan dvostruki tunel, sandučasti i kružni propusti na autoputu, baza za održavanje autoputa, naplatne stanice, jedno odmorište sa benzinskom i servisnom stanicom, dva motela u Mateševu i Andrijevici, obostrane benzinske stanice u Andrijevici.

Na samom kraju godine, predsjednik Vlade Milojko Spajić predstavio je ambiciozne planove da Crna Gora do do kraja 2030. godine završi izgradnju oba auto-puta i četiri brze saobraćajnice. Tada je za početak ove godine najavio i raspisivanje javnih poziva za idejna rješenja svih saobraćajnica, a više puta smo mogli čuti i da se u 2024. može očekivati i tender za nastavak gradnje naredne dionice auto-puta.

O valorizaciji aerodroma u Beranama priča se već dugo, ali prvi konkretni nagovještaji desili su se upravo prošle godine. Naime, njemačka kompanija Elite-private Jet Service pokazala je interesovanje za beranski aerodrom, a najavljeno je i otvaranje dvije fabrike. Početkom aprila, sa potencijalnim investitorom potpisan je memorandum o saradnji, a kako je najavljeno, u planu je razvoj prvog inovativnog, samoodrživog aerodroma budućnosti. Ukupna investicija procijenjena je na 75 mil EUR, od čega se 45 miliona odnosu na ulaganje u sam aerodrom.

Nakon toga bilo je najava da će rekonstrukcija aerodroma početi do kraja 2023. godine, ali to se nije desilo.

U oktobru je raspisan tender za izbor konsultanta za pružanje usluga u cilju pripreme i izrade analize opravdanosti javno-privatnog partnerststva za valorizaciiju Aero parka Berane.

Kako je objavljeno nedavno, posao je dobila firma Ernst&Young iz Beograda, a uskoro se očekuju rezultati naznačene analize, koji će pokazati da li će se kroz javno-privatno partnerstvo krenuti sa valorizacijom vazdušne luke u Beranama.

Ova saobraćajnica je već treći put u našoj retrospektivi investicija, što pokazuje da se o samom projektu više pričalo, nego što su se preduzimali konkretni koraci.

Ipak, krajem godine, Monteput je raspisao tender za idejno rješenje za ukrštanje auto-puta Bar - Boljare sa Jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom u zoni Paštrovačke gore. Idejnim rješenjem analizira se alternativni koridor auto-puta Bar - Boljare od Podgorice do tunela Sozina, pri čemu se zaobilazi zaštićeno područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Takođe, analizira se trasa Jadransko-jonskog auto-puta od šireg rejona mjesta Čevo do zone ukrštanja sa auto-putem Bar - Boljare, kao i integracija sa brzom saobraćajnicom duž crnogorskog primorja u zoni Paštrovačke gore.

Kako je navdeno u projektnom zadatku, s obzirom na ograničenja koja se odnose na područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero, potrebno je ispitati varijantu koja će u potpunosti zaobići zaštićeno područje.

- U tom smislu, analizirati varijantu "spuštanja" Jadransko - Jonskog auto-puta od petlje Čevo do potencijalne denivelisane raskrsnice sa novom dionicom auto-puta Bar - Boljare od petlje Tološi do zone mjesta Gradac. Dalje bi se auto-put kretao od petlje Gradac do ukrštanja sa alternativom brze saobraćajnice koja obilazi Paštrovačku goru, u zoni Građana. Posle ove petlje potrebno je ispitati koridor kojim bi se autoput Bar Boljare "vratio" na postojeću trasu polu-autoputa, u zoni između tunela Raš i raskrsnice auto-puta sa postojećim magistralnim putem M2.4 – navedeno je između ostalog u dokumentu.

Izgradnja bulevara od Tivta do Jaza jedan je od najvažnijih projekata, s obzirom da se radi o najfrekventnijnoj saobraćajnici na primorju. Ugovor o gradnji potpisan je krajem marta, a najpovoljniju ponudu na međunarodnom tenderu u iznosu od 53,9 mil EUR dao je kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation Co. i Ltd & Shandong Luqiao Group Co Ltd.

Uprava za saobraćaj dobila je na ljeto saglasnost za izvođenje pripremnih radova, a rekonstrukcija magistralnog puta počela je 11. avgusta. Krajem mjeseca objavljeno da su radovi na ovoj dionici prekinuti radi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Gradnja saobraćajnice nastavljena je u januaru ove godine, a kako je najavljeno, radovi bi trebalo da budu završeni za dvije godine.

Ukupna dužina dionice je 16 kilometara. Rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa koja će imati po dvije saobraćajne trake u oba smjera, obostrane trotoare u cijeloj dužini i razdjelno ostrvo. U okviru projekta rekonstrukcije biće izgrađen novi cjevovod Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, a radovi podrazumijevaju i rekonstrukciju i izgradnju pet mostova, te kompletnu saobraćajnu signalizaciju i javnu rasvjetu.

Na našoj listi ponovo se našao i projekat izgradnje autobuske stanice u Herceg Novom. Tender je raspisan u februaru prošle godine, a posao je dobila kompanija Entext. Ugovor sa izvođačem potpisan je u maju, a nedugo potom krenula je i gradnja. Otvaranje autobuske stanice očekuje se u martu 2025. godine.

Projekat autobuske stanice uradila Agencija za izgradnju i razvoj grada i podrazumijeva izgradnju stanične zgrade i trga sa pripadajućim parkingom i saobraćajnicom, na parceli u neposrednoj blizini Jadranske magistrale. Kompleks je projektovan kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od objekata u zoni autobuske stanice, autobuskog prostora i perona, kao i zone staničnog trga, a svi sadržaji međusobno su povezani u ambijentalnu cjelinu.

Predstavili smo vam prvih pet projekata, a kompletnu listu možete pogledati OVDJE.

Takođe, pogledajte koji su to projekti obilježili prošlu godinu u oblasti SPORTA, ZDRAVSTVA, TRGOVINE, POLJOPRIVREDE, NEKRETNINA i TURIZMA.