Privrednici zatrpali UIO zahtjevima za elektronski pečat i potpis

Nakon 18 godina političkog natezanja i zadržavanja kamiona na granicama po nekoliko dana zbog neusklađenih procedura sa Evropskom unijom, BiH je konačno stigla do elektronskog pečata i potpisa, što su privrednici jedva dočekali pa su zatrpali Upravu za indirektno oporezivanje BiH zahtjevima za dodjelu ove usluge.

Kako ističu iz UIO BiH, preko 45.000 poreskih obveznika uz svoje PDV prijave dostavilo je zahtjeve za elektronski pečat i potpis na kraju januara. Da stvar bude još gora, nekoliko hiljada zahtjeva privrednici nisu popunili na odgovarajući način, pa će dodjeljivanje usluge biti prolongirano do ispravljanja greške.

Zakon o elektronskom potpisu jeste usvojen 2006. godine, ali je ostalo nedefinisano ko je zadužen za njegovu implementaciju. S obzirom da je primjena postala neophodna za približavanje EU, u smislu olakšavanja carinskih procedura, UIO BiH je u proteklih desetak godina radila na uspostavljanju ovog sistema i to kroz projekte EU i IPA fondove koji su sve ovo finansirali.

Kako su rekli u UIO BiH, oko 95 odsto obveznika je podnijelo zahtjev u UIO za korištenje elektronskih usluga, a najveći broj njih učinio je to u posljednjim danima januara zbog čega je nastala gužva koja je usporila dodjelu.

- Tokom februara trebalo bi da završimo sa svim obveznicima kod kojih je evidentirana greška. Najveći broj srednjih i malih preduzeća svoje zahtjeve su predali tokom januara, ili pred sam kraj januara 2024. godine. Zbog toga su regionalni centri UIO u ovom trenutku zaista opterećeni kad je u pitanju sklapanje ugovora o elektronskom poslovanju obveznika sa UIO i dodjeli digitalnog kvalifikovanog potpisa - kažu u UIO BiH.

Oni mole obveznike koji još uvijek nisu kontaktirani da imaju strpljenja i obećavaju da će do kraja ovog mjeseca svi završiti svoju obavezu.

- Oni obveznici koji su predali svoje zahtjeve na vrijeme, a još nisu dobili digitalni kvalifikovani potpis, svoju PDV prijavu za mjesec januar 2024. mogu predati u sistem UIO putem portala e-Porezi kao i do sada. Oni koji su dobili digitalni kvalifikovani potpis, PDV prijavu moraju predati na novi način - rekli su u UIO i dodali da je pokretanje ove usluge ulazak u novu eru u pravcu potpunog prelaska na elektronsko poslovanje.

Direktor Agreksa iz Bijeljine Predrag Miličić kaže da će elektronski pečat i potpis dobro doći našim privrednicima, kao i svaka novina koja unapređuje poslovanje. Miličić kaže da je sa januarskom prijavom poreza i njegova firma podnijela zahtjev za dobijanje elektronskog pečata i potpisa.

- Naša posla – da se u posljednjem momentu predaju zahtjevi i napravi gužva. Rekao bih, ništa novo. Međutim, mislim da nedostatak elektronskog pečata i potpisa nisu ključni problemi sa kojim se susreću izvoznici. Naš najveći problem su spore procedure i prohodnost granica, to je nešto što nama otežava posao i oduzima dragocjeno vrijeme - kaže Miličić i dodaje da će ova novina svakako dobro doći i da se nada da će što prije biti operativna.

Govori da jedno Agreksovo vozilo koje izvozi jaja u Evropsku uniju na granici u prosjeku provede oko šest ili sedam sati i to ako je na prelazu umjerena gužva.

- Može biti i znatno duže. Naš izvoz obično traje jedan dan duže nego što bi to bilo u odnosu kada vozimo u Hrvatsku. Lakši je uvoz i u Srbiju na čijim granicama zadržavanja nisu tolika, pa je protok daleko bolji - kaže Miličić.

Spoljnotrgovinska komora BiH postavila je digitalnu transformaciju kao jedan od prioriteta u narednom periodu jer je to preduslov za podizanje konkurentnosti privrede, ali i za poboljšanje niza drugih procesa koji su presudni za BiH na njenom evropskom putu. Trenutno, BiH, njene kompanije i građani propuštaju mnogo kada su u pitanju koristi digitalizacije različitih procesa.

- Nećete moći da funkcionišete ako jedna strana ima sve, a druga nema. Jednostavno, dosta se kasni i mnogo gubi. Trenutno firme trpe velike zastoje na granici jer nemaju digitalnu formu carinske deklaracije, uvjerenja o fitosanitarnom nalazu i druge dokumente - rekao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković i dodao da je Komora pokrenula niz aktivnosti za ubrzavanje procesa digitalizacije dokumenata od značaja za poslovnu zajednicu u BiH.

Vuković kaže da je digitalizacija javnih dokumenata koje izdaje Komora je u jednoj određenoj mjeri već urađena. Izdavanje certifikata o porijeklu je digitalizovano u smislu primanja zahtjeva za izdavanje putem email-a, zatim certifikata kroz softver Nibis, ali i dalje se izdaje papirnati oblik, s obzirom na to da Zakon o elektronskom potpisu BiH nije još implementiran.

Međunarodna privredna komora (ICC – International Chamber of Commerce) je uspostavila sistem online verifikacije izdatih certifikata o porijeklu. Komore koje su uvele elektronsko izdavanje certifikata o porijeklu su prijavljene u ovaj sistem i certifikati izdati s njihove strane se mogu provjeriti mnogo brže ovim putem, nego u slučajevima kada se ispravnost provjerava kroz sistem državnih institucija.

- Što se tiče potvrda za ostvarivanje olakšica kod uvoza robe, one su digitalizovane u smislu primanja zahtjeva putem email-a, kao i rada na potvrdama u softveru Nibis, a potvrde se i dalje izdaju u papirnom obliku, jer državne institucije još nisu pristupile digitalizaciji niti prihvataju potvrde u elektronskom obliku - objasnio je Vuković.

U STK BiH kažu da su na vrijeme preduzeli neophodne korake i da je u toku priprema uslova za digitalno izdavanje ATA karneta (pasoš za robu). Korisnicima je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje u elektronskoj formi putem aplikacije na web stranici Komore, a trenutno se završava rad na elektronskom sistemu kroz koji će vremenom biti povezana izdavačka udruženja svih zemalja članica ATA sistema i njihovi carinski organi.

Prije desetak dana Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH predstavila je građanima mogućnost aktiviranja digitalnog potpisa – eIdentiteta putem web stranice IDDEEA-e.

Ovo bi trebalo omogućiti velikom broju državnih ustanova svih nivoa vlasti i privatnom sektoru da se uključe u digitalnu tranziciju.

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević je rekao da eIdentitet građanima pruža mogućnost provjere svih evidencija, kazni, zahtjeva i sličnih informacija kojima u svojim bazama raspolaže IDDEEA.

- Nakon 18 godina od donošenja Zakona o elektronskom potpisu, građani BiH danas mogu koristiti elektronski potpis i digitalni identitet - rekao je Badnjević.

Sistem elektronske registracije preduzeća u Republici Srpskoj, iako pokrenut, još uvijek nije u potpunosti funkcionalan zbog kašnjenja u izdavanju e-potpisa i e-pečata, a ovaj sistem radi jedino u Brčkom i to od oktobra 2021. godine.

Federacija BiH omogućava i online prijavu za registraciju posla i uspostavljanje jednošalterskog sistema.

Kašnjenje sa implementacijom i usaglašavanjem savremenih alata za efikasno poslovanje ocijenjeno je u izvještaju EU kao jedna od spornih tačaka zbog kojih su investiciono okruženje i nivo konkurentnosti i dalje su nezadovoljavajući.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

IDDEEA BiH

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH Sarajevo

Agreks d.o.o. Donji Žabar

Međunarodna privredna komora

elektronski pečat

elektronski potpis

olakšavanja carinskih procedura

Predrag Miličić

Vjekoslav Vuković

digitalizacija javnih dokumenata