Iz kojih zemalja BiH uvozi žive životinje?

Naime, kako stoji u njihovim podacima, u toku 2023. godine uvezeno je životinja u vrijednosti od 88.906.885 KM, što je u odnosu na 2022. godinu više za oko 13 miliona KM.

- Među njima su konji, magarci, mazge i mule, kao i sve vrste goveda, svinja, ovaca, koza, domaća perad vrste Gallus domesticus, patke, guske, ćurke i biserke, te ostale žive životinje - navode iz UIO.

Kako ističu, najviše je uvezeno goveda, i to u vrijednosti od 53.341.602 KM, a uvoz ove vrste životinja najdominantniji je bio iz Srbije, i to 12.933.789 KM.

- Pored goveda, uvozili smo i ovce i koze čiji je uvoz u toku prošle godine iznosio 15.168.376 KM, što je za skoro pet miliona više u odnosu na 2022, kada je uvoz iznosio 10.858.697 KM - navode iz UIO, dodajući da je najviše uvoza ovih životinja bilo iz Srbije.

Takođe, prošle godine smo uvozili i svinje, i to u vrijednosti od 13.438.032 KM, a najviše uvoza je bilo iz Danske - 6.991.403 KM.

Zemlje iz kojih su životinje stigle u Bosnu i Hercegovinu pored navedenih su i Mađarska, Hrvatska, Francuska, Rumunija, Sjeverna Makedonija te Češka.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je za "Nezavisne novine" da se na problem uvoza ukazuje unazad dvije decenije.

- Činjenica je da smo mi postali izuzetno interesantno tržište za Evropsku uniju, kao i za sve druge zemlje, kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenim proizvodima. Takođe, visoke brojke kada je u pitanju uvoz nama govore da naša poljoprivredna proizvodnja ne može da se nosi sa tako nelojalnom konkurencijom - kazao je Marinković.

Kako je rekao, poljoprivrednici u Evropskoj uniji su imali značajne subvencije kojima niko od poljoprivrednika iz Bosne i Hercegovine nije mogao stati na crtu.

- Ono što je veliki apsurd, a mi smo inače zemlja apsurda, je to da mi imamo ono za čim svi vape, a to je tržište. Ma koliko ono bilo malo za Evropsku uniju i za neke velike zemlje, ipak je interesantno - kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, tržište BiH je prepušteno strancima.

- Po uvozu vidimo da se oni bore za naše tržište, a mi smo njima to prepustili i dobili to što smo dobili - kazao je Marinković te dodao da se ovakva situacija može očekivati i u budućnosti.

- Dok god se političari u BiH ne osvijeste i ne uvedu zaštitne mjere, koje su apsolutno dozvoljene međunarodnim ugovorima, možemo očekivati isto stanje kao što je i trenutno - kazao je Marinković.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH - Tuzlanski kanton, istakao je za "Nezavisne novine" da je glavni krivac za ovoliki uvoz u Bosnu i Hercegovinu upravo država.

- Podsticaji koje imaju poljoprivrednici su veoma mali, ljudi su prepušteni sami sebi. Mi o tome pričamo godinama, ali niko nas ne čuje. Glavni problem je taj što na nivou BiH nema ministarstva poljoprivrede - kazao je Hasanović.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS

Udruženje poljoprivrednika FBIH Sarajevo

Stojan Marinković

uvoz životinja

uvoz živih životinja

uvoz stoke

Enes Hasanović