Poljopivrednici u RS oprezni sa procjenama za proljetnu sjetvu - Još čekaju isplatu prošlogodišnjih podsticaja

Prema procjenama stručnih službi resornog ministarstva, očekuje se da će kukuruzom u ovoj godini biti zasijano oko 131.900 hektara, a planirane površina pod sojom su 6.550 hektara, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na 2023. godinu.

Naime, procijenjena vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Srpskoj u ovoj godini iznosi oko 582 miliona KM.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je još rano prognozirati koliko će čega biti zasijano.

- Sada postoje aktivnosti na poljima, ali je još rano prognozirati koliko će čega biti zasijano, jer ako uskoro ne dođe do padavina, onda bi moglo doći i do presijavanja na određenim parcelama koje su prije zasijane - kazao je Marinković.

Kako je dodao, određeni poljoprivrednici su krenuli sa većom proizvodnjom uljarica, jer su već sklopili ugovore o plasmanu.

- Evidentno je da će zbog toga doći do promjene u strukturi sjetve, ali još ima vremena za zasijavanje, te nam ostaje da vidimo šta će se zaista dešavati - kazao je Marinković, dodajući da je postoje velike oscilacije u cijenama sjemenskog materijala.

- Sjeme kukuruza je skuplje u odnosu na prošlu godinu i to će, naravno, uticati na ukupnu cijenu proizvodnje, odnosno sjetve - kazao je Marinković.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za Nezavisne novine da, kao prvi čovjek poljoprivrednika u Semberiji, ne vjeruje u te statističke podatke ministarstva, navodeći da su to paušalni podaci.

- Na terenu je mnogo drugačije, i sa kukuruzom, i sa sojom, i sa tim silnim ciframa koje oni plasiraju u javnost da bi se što više poljoprivrednih proizvođača zbunilo. A bolje je da povedu računa, da isplate ljudima podsticaje koje im duguju od prošle godine, da bi oni na što kvalitetniji način uspjeli da uđu u proljetnu sjetvu, a pogotovo kada je riječ u kukuruzu - ističe Bakajlić.

On je kazao da nisu zadovoljni radom ministarstva, niti isplatom podsticaja, ali ni cijenama.

- Kad već pominjemo cijene, oni navode da je cijena sjemenskog kukuruza u prosjeku negdje oko 127 maraka za 25.000 zrna. To je za nekih pola hektara maksimum da se posije. Mi to u prostom žargonu kažemo oko 4,5 dunuma, ali u suštini, one se kreću od 110 do 150 KM - kazao je Bakajlić.

Kako navode iz resornog ministarstva, uzimajući u obzir prosječne vremenske prilike u Srpskoj i ostvarene prosječne prinose u posljednjih pet godina, procjena je da se u 2024. godini može očekivati prosječan prinos kukuruza do sedam tona po hektaru.

Prema podacima, troškovi obrade zemljišta, đubrenja, sjetve i njege usjeva kukuruza u 2024. godini iznose 2.200 KM po hektaru.

- Cijene mineralnih đubriva, zavisno od vrste, niže su za 30 do 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok cijena sjemenskog kukuruza iznosi u prosjeku 127 KM za pakovanje od 25.000 zrna i prosječno je viša za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, a u zavisnosti od proizvođača cijena sjemenskog kukuruza kreće se od 100 do 189 KM za pakovanje od 25.000 zrna", navode iz resornog ministarstva i dodaju da je za površinu od jednog hektara potrebno dva i po do tri pakovanja od 25.000 zrna. Zavisno od izabranog hibrida i norme sjetve, trošak sjemena po hektaru iznosi u prosjeku 350 KM, a kreće se od 250 do 500 KM.

Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS

Udruženje poljoprivrednih proizvođača Sela Semberije

Stojan Marinković

Savo Bakajlić

proljetna sjetva

isplata podsticaja