Šume Srpske za godinu dana u manjku od 5 mil KM - U prvom kvartalu 2024. situacija znatno bolja

Šume Republike Srpske na kraju 2023. godine prijavile su dobit od 2,3 mil KM, čime su u značajnoj mjeri anulirale gubitak sa polovine te godine, kada je finansijski saldo imao predznak od čak minus 5,1 mil KM.

Ali, uprkos ovim podacima, ne može se sakriti činjenica da je prošla godina bila mnogo lošija nego 2022, kada su Šume imale dobit od 7,754 miliona KM, što znači da su za godinu dana izgubile više od pet miliona KM.

- Kada se u obzir uzme kompletno finansijsko poslovanje u 32 organizacione jedinice u Šumama Republike Srpske, ukupan prihod je bio 253.560.525 KM, a rashod 251.236.143 marke, što znači da je neto dobit bila 2.324.382 KM - kazao je Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ono što je takođe razlika u odnosu na septembar prošle godine jeste to da se smanjio i broj organizacionih jedinica koje su poslovale negativno, pa je broj sa tadašnjih 16 pao na 11. Ipak, ukupan gubitak koji su ostvarile te jedinice iznosio je 5,8 miliona KM, a prednjači ŠG Vrbanja Kotor Varoš sa gubitkom od 924.573 KM.

- Nakon njih, slijedi ŠG Maglić Foča sa 918.895 maraka, zatim ŠG Drina Srebrenica sa 778.313 KM, Vučevica Čajniče sa 765.565 KM, Panos Višegrad sa 663.830 KM, ŠG Doboj sa 633.674 KM, Centar sjemensko-rasadničke proizvodnje (CRSP) Doboj sa 543.148 maraka, Zelengora Kalinovik sa 201.698 KM, Rudo iz Rudog sa 183.352 KM. Potom slijedi ŠG Čemernica Kneževo sa 116.582 KM i Šumarska kuća Ognjište sa 63.008 maraka - pojasnio je Laketić za Nezavisne novine.

S druge strane, 21 organizaciona jedinica je poslovala pozitivno, a najveću dobit imala je ŠG Romanija Sokolac sa 2.608.917 KM.

Razlozi negativnog poslovanja, prema njegovim riječima, višestruki su.

- Specifičan je, na primjer, ŠG Panos iz Višegrada, gdje je većina šumskih drvnih sortimenata crni bor, za koji nema potražnje. Pored toga, problemi su i nedostatak radne snage kod izvođača radova na poslovima sječe i izvoza. Imali smo velike probleme u prvoj polovini godine kada su u pitanju vremenski uslovi, jer nije bilo ostvarenja fizičkog obima proizvodnje. U trećem kvartalu je bilo nešto bolje, ali smo dosta nadoknadili u četvrtom, mnogo više nego što je bio plan - naglašava Laketić.

Kada su na kraju 2023. godine bili objavljeni rezultati poslovanja u Šumama Srpske do kraja septembra te godine, resorni ministar Savo Minić kazao je da će nakon cjelokupnog godišnjeg bilansa dio menadžmenta u ŠG sigurno postati bivši jer su poslovali loše.

Ali, jedini koji je u ovoj godini ostao bez rukovodeće pozicije je Slaven Gojković, sada već bivši vršilac dužnosti direktora Šuma RS, koji je smijenjen. Ostalih 11, čini se u ovom trenutku, preživjeće "sječu".

Međutim, Laketić podsjeća da je u 2023. godini i te kako bilo smjena u Šumama.

- U prošloj godini, gdje god je bilo loše poslovanje, izvršene su kadrovske promjene. Promijenjeni su direktori u Banjaluci, Ribniku, Kotor Varošu, Foči, Srebrenici, Čajniču, Višegradu, Foči, Driniću - napominje Laketić.

Prema njegovim riječima, iako su Šume RS 2023. godinu završile pozitivno, to je nedovoljno dobro i daleko od očekivanog.

- Kada sve saberemo, mnogo je manja potražnja nego prethodnih godina, zato što sa drugih strana ulaze drugi sortimenti. Manja je potražnja i kada je u pitanju četinarsko drvo, tu je najveći problem u Šipovu. Kada je u pitanju lišćarsko drvo, došlo je do značajnih poremećaja jer sortimenti dolaze iz Ukrajine i drugih država. Takođe, mala je potražnja i zato što nismo imali 'jaču' ogrevnu sezonu. Pored toga, imali smo i zabranu izvoza, pa su ostale velike zalihe - pojašnjava Laketić.

Ipak, kako kaže, 2024. godina obećava, jer je u prvom kvartalu situacija znatno bolja, prije svega zbog odličnih vremenskih uslova.

- Zbog zimskih mjeseci, u prvom kvartalu uvijek planiramo manju proizvodnju, računamo da je plan negdje oko 15 odsto godišnje. Međutim, u tri mjeseca je taj plan premašen, pa smo imali izvršenje od oko 19 odsto godišnjeg plana. I dalje za određenim sortimentima nema potražnje, zbog blage zime, a i kraj je grijne sezone. Ali, očekujemo da se i to normalizuje - zaključio je Laketić.