20 mil KM od izvoza jakih alkoholnih pića u 2023. - Rakije iz BiH najviše vole Slovaci i Italijani, a piju ih i Englezi

Iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine istakli su za Nezavisne novine da je u 2023. godini vrijednost izvoza jakih alkoholnih pića bila nešto veća u odnosu na godinu ranije, pa je tako ukupan izvoz na strana tržišta bio vrijedan skoro 20 mil KM, tačnije 19.846.699 KM.

- Međutim, kada se posmatra izvoz jakih alkoholnih pića količinski, u padu je za 7,2% u odnosu na 2022. godinu - ističu oni dodajući da je prošle godine izvezeno 1.744.363 kilograma jakih alkoholnih pića, a u 2022. godini izvoz ovih pića bio je 1.878.998 kilograma.

Posmatrajući izvoz šljivovice pojedinačno po zemljama, iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da je i količinski, a tako i vrijednosno, najviše ovog proizvoda otišlo u Slovačku.

- U 2023. godini najviše šljivovice izvezeno je u Slovačku Republiku, tačnije 270.900 kilograma, vrijednosti 3.157.982 KM - istakli su oni.

Kako dodaju, šljivovica je ispunila čašice i u Hrvatskoj i Srbiji, gdje je stigla rakija vrijedna 1,4 mil KM, odnosno 805.310 KM. U ostale zemlje svijeta otišao je 124.301 kilogram, vrijedan 1,3 mil KM.

Iako su se izvozile manje od šljivovice, na stranim tržištima našle su se i lozovača i komovica, pa je tako 2.363 kilograma ovih rakija izvezeno u Srbiju za 42.102 KM. Ove rakije pile su se i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je "otputovalo" 3.930 kilograma, vrijednih 34.692 KM. Iako je najveća količina ovih rakija izvezena u Hrvatsku, vrijednost je bila najmanja, tako je 4.179 kilograma rakije koštalo 19.527 KM.

Kada je riječ o izvozu ostalih voćnih rakija u 2023. godini, iz Spoljnotrgovinske komore BiH istakli su za Nezavisne novine da je najviše rakije izvezeno u Italiju, Slovačku i Hrvatsku.

- U Italiju je izvezeno 101.911 kilograma vrijednih 1,4 mil KM, dok je u Slovačku Republiku izvezen 114.861 kilogram vrijednosti 936.168 KM - navode oni.

Na tržištu Hrvatske našlo se 58.568 kilograma ostalih voćnih rakija, vrijednih 924.924 KM.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su za Nezavisne novine izjavili da je u Republici Srpskoj u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića upisano 96 proizvođača.

Da velike količine domaće rakije odlaze na strana tržišta, govori i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, navodeći da, pored američkog tržišta, rakija odlazi i na englesko tržište. Kako ističe, institucije i država bi zajedno sa proizvođačima trebalo da rade na promociji domaćih proizvoda kako bi ih što više i išlo na inostrana tržišta.

- Nema veće i bolje zarade nego prodavati gotove proizvode. To je najskuplje i najbolje i za državu i za same proizvođače. I oni koji proizvode voće i oni koji prerađuju, svi zarađujemo. Zarađuju i proizvođači i oni koji prerađuju, a zarađuje i država. Kada ima višestruki značaj, ima smisla da se podrži i da se uloži dio sredstava u promociju, to sve košta, ali se i isplati - rekao je Dojčinović za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, voća za rakiju će biti i ove godine, a podsjeća da je lani zbog superćelijskih oluja u industriju otišlo mnogo voća.

- Prošle godine smo imali superćelijsku oluju koja nam je napravila štetu. Osamdeset odsto voća otišlo je u industriju, a evo, i ove godine vidimo da su počeli kasni mrazevi, a imali smo i visoke temperature u fazi cvjetanja koje su nanijele više štete nego što je nanio sada ovaj mraz - objašnjava Dojčinović.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH Sarajevo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka

Udruženje voćara RS Gradiška

Registar proizvođača jakih alkoholnih pića

Dragoja Dojčinović

izvoz alkoholnih pića

šljivovica

voćne rakije

lozovača

komovica

kasni mraz

šteta od mraza

proizvodnja rakija