Izvoznici voća i povrća ponovo strahuju od čekanja na granici - Rješenja za brži protok robe nema na vidiku

Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.

Prve veće količine lako kvarljive robe poput šljiva, krastavaca kornišona, krompira, malina, kupina iz Republike Srpske i BiH krenuće narednih sedmica ka Evropi, a prekratko radno vrijeme fitosanitarne inspekcije u Hrvatskoj ponovo se nameće kao gorući problem proizvođača jer se naši kamioni na komšijskoj granici zadržavaju satima, usljed čega voće i povrće propada.

Uzrok njihovih nevolja leži u činjenici da od 17 graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, poseban status sa svim neophodnim inspekcijskim organima za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla imaju samo prelazi Gradiška i Bijača. Tokom ljetne sezone na tim prelazima se stvaraju ogromne gužve jer lako kvarljiva roba zahtijeva pregled fitosanitarne inspekcije čije je radno vrijeme u Hrvatskoj od sedam do 15 časova, i to isključivo radnim danima.

Domaći poljoprivrednici na ovaj problem upozoravaju svake sezone, tvrdeći da su nerijetko prinuđeni plaćati i penale kupcima na Zapadu jer robu ne stižu isporučiti u dogovorenom roku. Tvrde da su dobar dio kupaca na inostranom tržištu, upravo zbog kašnjenja, nepovratno izgubili.

To navodi predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović koji za Glas priča da su proizvođači šljiva iz Srpske imali mnogo mušterija u Njemačkoj, što sada nije slučaj.

- Tamošnji kupci su odustali od naših šljiva zbog kašnjenja u isporuci, jer kad roba stigne, to nije kvalitet koji je dogovoren, a ni poslat. Voće prosto gubi na kvalitetu i propada što duže stoji, bez obzira što je u hladnjači. Godinama pričamo o ovom problemu, kucamo na razna vrata, ali rješenja nema. I nije to do vlasti u BiH. Hrvatska prosto ne želi saradnju, zadržavaju našu robu da bi prodali svoju, a na to bi BiH trebalo da odgovori na isti način - smatra Dojčinović.

On je istakao da bi fitosanitarna inspekcija u Hrvatskoj tokom sezone trebalo da radi 24 sata, ili bar do 19 časova.

- Voće se mora ujutro obrati, upakovati, utovariti na kamione i prevesti do granice. Zatim, mora proći kontrole na prelazima BiH, tako da je prosto nemoguće da stigne do 15 časova do hrvatskih graničara. Mi ćemo opet uputiti apel vlastima u Sarajevu da vrše pritisak na Hrvate, ali neće to uroditi plodom kao ni do sada - kategoričan je Dojčinović.

Nezadovoljni su i povrtari koji navode da su i bez ovog problema satjerani uza zid budući da posluju u otežanim tržišnim okolnostima.

- Imamo višak kupusa, krastavaca, krompira, luka koje ne možemo prodati zbog prekomjernog uvoza. Plus što kako domaće provrće pristiže, tako cijene astronomski padaju, baš imamo veliki problem ove sezone. Oni koji i uspiju naći ino-kupce imaju probleme zbog granice - rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić, navodeći da je sve manje otkupljivača spremno da izvozi svježu robu upravo zbog zadržavanja na granici.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH tvrde da konstantno zahtijevaju rješavanje ovog problema, navodeći da je još jedan granični prelaz za fitosanitarni pregled minimalan zahtjev i potreba privrede BiH.

- Mnogo je stvari koje jasno ukazuju da se hitno treba pristupiti izmjeni postojećeg Ugovora o graničnim prelazima za međunarodni drumski saobraćaj sa Hrvatskom. Neophodno je obezbijediti poseban status i za granični prelaz Svilaj, a po mogućnosti i za Izačić. Na prelazima Orašje, Kamensko, Vinjani Donji i Ivanica potrebno je uspostaviti fitosanitarnu inspekciju - rekli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da dugotrajno zadržavanje teretnih vozila na graničnim prelazima nije prihvatljivo iz više razloga, kako za prevoznike tako i za cjelokupni privredni sektor u BiH.

- Svako zadržavanje kamiona znatno otežava i usporava prevoz robe naročito kod terminski definisanih isporuka tereta, usljed čega prevoznici propuštaju termine za istovar, a otvara se i mogućnost plaćanja dodatnih troškova zbog kašnjenja - rekli su u komori.

Na ovaj problem više puta su ukazali u Udruženju prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, navodeći da je vozačima samo do Srbije i nazad potrebno pet dana.