Grčka u koju se rjeđe ide - Plaža na korak od olimpskih bogova (FOTO)

Vjerovatno da ne postoji to mjesto na grčkoj obali u koju noga naših turista nije koraknula, ali na radost onih koji ne vole gužve, ili možda više vole na plažama da se druže sa drugim stranim turistima, postoje još neka ljetovališta i gradovi gdje naši turisti i nisu tako česta pojava. I gdje se generalno lakše nađe mir i odmor zaista to i bude. A jedno od njih smo otkrili u pokušaju da povežemo dobar vazduh – odnosno neku vazdušnu banju i lijepu plažu. I našli smo je odmah ispod Olimpa, a da to nije ni Leptokarija, ni Katerini, ni Platamon, ni Olimpic beach i slično. Ali je tu negdje, između.


Već od Nove godine potraga za smještajem



Potom, boravak u Litohoru može se obogatiti i malo drugačijim sadržajima – obilaskom istorijskih, prirodnih i kulturnih znamenitosti ovog kraja. Prvo pominjanje ovog mjesta, inače, vezuje se za 16. vijek, kada je Sveti Dionisije posjetio ovo mjesto. Što se tiče samog naziva mjesta, postoji nekoliko objašnjenja. Najpopularnije je ono koje kaže da Litohoro znači "kamena zemlja", što zbog lokacije, što zbog kamena od kojeg su od samog početka građene kuće. Neki opet tumače da to znači "zemlja slobode", s obzirom na nesalomivi duh naroda ovog mjesta kroz istoriju. A treći opet smatraju da je to "zemlja boginje Leto", majke boga Apolona i boginje Artemide. Postoji još jedno tumačenje - da je ovo "mjesto molitvenika".



Prozirno more i okrepljući vazduh sa Olimpa


Gužve na samoj plaži takođe u vrijeme našeg boravka nije bilo, vjerovatno što i nije bio jek sezone, ali na nekoliko kilometara obale vjerujemo da se može naći neki kutak za sebe. U nekim dijelovima olimpske regije je poznato da u popodnevnim satima stignu i neki nanosi trave sa talasima, ali ovdje toga ovog puta nije bilo.

Ovdje su i cijene bile pristojnije nego na Sitoniji, na primjer. Kada je na Sitoniji frape na plaži bio oko 4, 4,5 EUR, ovdje je bio 3.

Inače, u vrijeme našeg boravka bilo je nešto turista iz ex-Ju, ali ovaj dio obale je češći izbor zapadnoevropljana i Grka. U skladu sa tim, mnogi natpisi, meniji i sl. na plaži uglavnom su na engleskom/grčkom i konobari solidno vladaju engleskim, ali da znate da u gradiću Litohoro u lokalima obično postoji samo jedna osoba koja se bolje snalazi sa engleskim, a ostali koriste samo grčki. Tu i tamo koriste i njemački. Što se tiče natpisa na zdanjima poput crkava, muzeja, na javnoj administraciji, njih ćete moći da pročitate samo ako znate grčki. Za razliku od njih, jelovnici u gradu su, srećom, i na engleskom.

Vazdušna banja

Ali ono što ćete prvo primjetiti kad dođete u sam grad, čim izađete iz automobila, jeste neopisivo svjež vazduh. Onaj četinarski. A kad krenete u šetnju, shvatićete da to bogatstvo četinarskog mirisa potiče od ogromnog parka - Katunija (Municipal park Katounia).

Umiju da ugoste

Kad vam u šetnji zakrči stomak, predlažemo vam da malo zađete u sporedne uličice i da nađete neku od onih tradicionalnih taverni, a prepoznaćete ih ako ni po čemu drugom, onda po tome što je u njoj uvijek gužva i tu su uvijek lokalci. Tamo smo već na naše "kalimera" od konobara dobili gratis flašu rashlađene vode sa Olimpa, a ubrzo i sve ostalo poručeno. Kao i u većini lokala u primorju, musaka, suvlaki i slični specijaliteti su neizbježni dio ponude, ali preporučujemo, ako niste dosad, da probate njihovu gemistu (punjena paprika i paradajz), koja se kod njih uglavnom ne priprema sa mesom. I opet je bila pravi praznik za nepca. A posle obroka stigao je i sladoled – gratis.
Obilazak centralne uličice i glavnog trga je nešto što se svakako preporučuje u Litohoru. Ovde nećete tako lako naići usput na one uobičajene grčke radnjice sa suvenirima. Njih ćete prije naći u sporednim uličicama, a u ovoj glavnoj ćete prije naći delove planinarske opreme, malo skuplje krpice i brendirane sportsko-planinarske radnje. Kad krenete dalje uzbrdo, uličice su sve uže, kaldrmisane i vode ka polaznoj stanici planinara. Tim uličicama možete da krenete i ka kapeli Proroka Ilije, odakle se Egej i poznata ljetovališta Pijerije vide kao na dlanu.

Ovdje se i Zevs kupao

Takođe, iznad gradića je i čuveno Zevsovo kupatilo, do kojeg se stiže poslije oko pola sata laganog hoda. Što ljeti i nije baš lagano, ali za neke rane sate ili u predvečerje može da bude dobar izbor. Ovdje se, legende kažu, kupao i sam Zevs.

Takođe, u Litohoru, možete da posjetite i etnološki muzej, kao i Crkvu Svetog Nikole. Nju nikako ne možete da promašite jer je u samom centru. Velika je šansa da ćete je vidjeti samo spolja ako ne poranite jer je ova crkva, bar kad smo mi bili, bila otvorena samo tokom službe. Crkva je, inače, sagrađena još 1580. godine, a od tada je obnavljana tri puta - 1814, 1914. i 1992. godine.
Još jedna od atrakcija koju odavdje možete obići je drevni Dion, koji je udaljen devet kilometara. Ovo nekadašnje sveto mjesto Makedonaca je mjesto gde je Aleksandar Veliki prinosio žrtvu prije nego što je krenuo u osvajanje svijeta. U tamošnjem Arheološkom parku se, inače, tokom avgusta održavaju brojne kulturne manifestacije.

U blizini Litohora je i tvrđava Platamon, jedan od najvažnijih vizantijskih spomenika, odakle se takođe pruža fenomenalan pogled.

Penjanje na Olimp suvišno je da pominjemo jer se mnogi tokom ljetovanja u to neće upustiti, a i oni iskusni planinari za te ekspedicije obično biraju hladnije dane. Što ne znači da tokom vašeg boravka nećete sretati grupice planinara. Njegov najviši vrh – Mitikas dosegnu samo rijetki i kondicioni spremni planinari jer se nalazi na čak 2.917 metara, a neznatno niži od njega su vrhovi Skolio, Stefani i Skala. Kažu da penjanje na Olimp traje dva dana, a postoje i lijepo uređene staze i za one neiskusne, koji bi da prođu bar nekim dijelom ove mitske planine.


Kao što vidite, u ovom kraju ima svačega i za različite ukuse, a čak i ako Litohoro nije vaš izbor za boravak, već neko popularnije ili pristupačnije mjesto u blizini plaže, ovdje bar možete da svratite ili da napravite izlet do ovog gradića. S obzirom na to da se nalazi na svega 90 km ili sat vremena od Soluna, a od 15 do 30 km od Leptokarije, Nei Porija ili Paralije, nije daleko za jednodnevnu avanturu. I za jedan doživljaj drugačije Grčke, koja nije samo "božanstvena plaža sa tirkiznom vodom, bijelim kućama i plavim žaluzinama", koja je lijepa, možda čak i ljepša, i zimi i koju bogata prošlost, puna mitoloških priča, kao i prelijepa priroda, čine sjajnom destinacijom za uživanje. Ako ništa drugo, nisu ovaj kraj slučajno izabrali za svoje obitalište i sami grčki bogovi, i to 12 njih...

Danijela Stanimirović-Gavrilov