NavMenu

Kako je aerodrom u Tuzli stigao tu gdje jeste i kako se može vratiti na pozitivne brojke?

Izvor: faktor.ba Petak, 28.06.2024. 09:20
Komentari
Podeli
Tuzla je u prvih pet mjeseci imala daleko više putnika nego Mostar, pa niko ne govori o zatvaranju mostarskog aerodroma (Foto: Markus Winkler/unsplash)Tuzla je u prvih pet mjeseci imala daleko više putnika nego Mostar, pa niko ne govori o zatvaranju mostarskog aerodroma
Procjene broja putnika, analize poslovanja, nedoumice u vezi sa radovima koji se trenutno obavljaju na Tuzlanskom aerodromu gotovo su svakodnevno tema medija u BiH, ali i šire. Najnoviju analizu donio je portal Faktor u čijem tekstu se pored ostalog, iznosi zaključak da avio kompanije ne zanima politika, već isključivo profit, te to ne može biti izgovor za negativne brojke ovog aerodroma.

Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) bilježi veliki pad broja putnika, što je rezultat, prije svega, ukidanja baze Wizz Aira i smanjenja broja linija sa 14 na samo tri. Prije odluke o ukidanju baze koju je Wizz Air donio u julu prošle godine, Ryanair odlučio je da od 1. juna suspenduje sve svoje letove iz Tuzle, tako je u samo nekoliko mjeseci perspektiva tuzlanske zračne luke od blistave postala sumorna i takva je ostala i do danas, piše portal Faktor.ba.

Jasno je gdje su otišli putnici

Zbog svega navednog, tuzlanski aerodrom postao je predmet dnevnopolitičkih prepucavanja, pa se čak priča o njegovom zatvaranju, što je je totalni nonsens, kako piše Faktor, jer je u Tuzla u prvih pet mjeseci imala 77.251 putnika, što je ogromna cifra u odnosu na 9.118 putnika koliko je imala Aerodrom Mostar, a niko ne govori o njegovom zatvaranju.

MAT je u ovom momentu žrtva svog velikog uspjeha jer, za razliku od Sarajeva sa 520.466 putnika u prvih pet mjeseci i Banjaluke sa 137.053, što predstavlja veliki rast broja putnika, Tuzla bilježi veliki pad. Ako pogledamo podatke Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) u posljednje tri godine, Sarajevo je sa 767.134 putnika u 2021. došlo do 1.362.007 putnika u 2023. godini. Banjaluka je, pak, sa 139.886 putnika u 2021. došla do 460.720 u 2023. godini. MAT je prošlu godinu završio sa 582.455 putnika, što je više od Banjaluke za gotovo 122 hiljade, ali u ovoj godini situacija je potpuno preokrenuta, pa Banjaluka za pet mjeseci ima gotovo duplo više putnika od Tuzle.

Ako svemu navedenom dodamo podatak da je u 2023. godini beogradski aerodrom ostvario rekordan obim saobraćaja u svojoj istoriji, sa 7,95 miliona putnika, što je 42 posto više nego prošle godine, te da u prvom kvartalu ove godine Beograd ponovo ima rekordan broja putnika, poprilično je jasno gdje su otišle aviokompanije koje su napustile Tuzlu.

O njihovim razlozima, principima djelovanja, političkim uticajima i načinu funkcionisanja dinamičnog i prevrtljivog svijeta civilne avijacije, novinari Faktora razgovarali su sa analitičarom iz Zagreba, Alenom Šćuricem.

Odlazak Wizza i Rayanaira

- Ryanair je jasno rekao da su iz Tuzle otišli zbog takse za koju nisu znali i kad su doznali, ispalo je da retroaktivno moraju platiti ogromnu svotu novca, i to je bio razlog zbog kojeg su odustali od letova. Da li je isto bilo sa Wizz Airom, ja to ne mogu reći. Činjenica je da Tuzla nije što je bila prije 10 godina, kada je Wizz Air krenuo letjeti. U međuvremnu je veći broj letova dobila Banjaluka, a u Beogradu, koji je blizu Tuzle, bazirana su četiri aviona Wizz Aira. Sarajevo je enormno poraslo, povećalo je svoje brojke barem tri puta i ima veći broj linija niskobudžetnih avioprevoznika, a među njima je i Ryanair. Tuzla je okružena sa ta tri velika aerodroma, koji su joj uzimali sve veći broj putnika - rekao je Šćuric za Faktor.

Dakle, ističe Šćuric, situacija se od dolaska Wizz Aira u Tuzlu prije 10 godina drastično promijenila. U Beogradu je tada bilo svega dva aviona, Banjaluka je bila minijaturni aerodrom sa 20-ak hiljada putnika, a danas ih ima 500 hiljada. Sarajevo je imalo 700 hiljada putnika, a danas ima 1,4 miliona.

- Tuzla se dovela u nezahvalnu situaciju, posebno jer su dugo vremena sva jaja stavili u jednu košaru, odnosno ovisili su o Wizz Airu, kao jedinom prevozniku. Kada su oni ukinuli bazu, Tuzla je ostala bez 400 hiljada putnika. Niskobudžetne kompanije jednostavno odluče da se maknu, zatvore bazu i nije ih briga ni za šta. To oni ne rade samo u Tuzli i Sarajevu, nego su na sijaset drugih aerodroma, puno većih od Tuzle, znali ukidati baze sa 5-6 baziranih aviona, pa što to ne bi uradili i u Tuzli - poentira Šćuric.

O pričama da je neko otjerao Wizz Air i Ryanair iz Tuzle, da je za to kriva ova ili ona politika, Šćuric kaže da su to gluposti.

- Te priče da je Victor Orban maknuo Wizz Air iz Tuzle da bi pomogao Banjaluci i Beogradu su gluposti. Da je to tako, Wizz Air ne bi ni došao u Tuzlu, nego bi došao u Banjaluku i Beograd. Wizz Air i Ryanair su ogromne kompanije, tako bogate i moćne da ne postoji način da predsjednik bilo koje države Evrope utiče na njih. Ryanair radi ogromne tužbe protiv jakih država, uključujući i Njemačku. Njih nije briga za politiku. Jedan Ryanair ima 550 aviona, ima 16 milijardi prometa, ima profita gotovo 1,5 mlrd EUR, oni su daleko jači nego bilo koja vlada ili političar - navodi Šćuric.

On ističe da je intervjuisao Michaela O'Learya, glavnog direktora (CEO) Ryanaira, i pitao ga da li je ljut na upravu aerodroma u Tuzli jer su odustali od dogovora kada je Ryanair prvi put trebao doći tamo, on je rekao da je profesionalac i biznismen i interesira ga profit, te će se vratiti u Tuzlu u momentu kada tamo bude mogao zaraditi.

- Tako je i bilo, Ryanair se vratio u Tuzlu, manje od godina dana kasnije, kada su smatrali da mogu profitirati. Oni isključivo gledaju profit i ne zanima ih ništa drugo osim novca koji će strpati u svoj džep. Ryanair je sada abnormalno podigao broj putnika u Sarajevu, Wizz Air u Beogradu veoma raste - krenuo je s jednim baznim avionom, došao do četiri i vjerovatno će u budućnosti dodati i peti. Wizz Air još ima problem s motorima aviona i to će trajati još šest-sedam mjeseci, a nakon toga oni će imati po jedan dodatni avion sedmično i morat će ih negdje zaposliti, a gdje će to biti, ovisi o tome gdje će moći najviše profitirati - navodi Šćuric.

Koje aviokompanije ciljati?

On dodaje da aerodrom u Tuzli mora naći načina da isfinansira dolazak novih avioprevoznika.

- Daj Bože da uspiju dogovoriti s Wizz Airom povećanje broja linija ili ponovno baziranje jednog aviona, ali paralelno moraju raditi na dovođenju drugih kompanija. To je u prvom redu Norwegian, koji bi mogao napraviti konekcije ka Skandinaviji, gdje je ogromna dijaspora iz BiH. Također, dobar izbor bi bili Eurowings i turski Pegasus. S te tri kompanije imali bi sedam ili osam novih linija, odnosno 20 letova sedmično, što bi bilo značajno jer bi se uz postojeće tri linije Wizz Aira i čartere, približili onome što su imali prije. Takođe, trebaju raditi na vraćanju Ryanaira, koji je ogromna kompanija, ubjedljivo najveća u Evropi, jer oni gdje god da lete, privlače putnike. Ključno za sve ovo je subvencioniranje, Ryanair ni bilo ko drugi neće doći bez olakšica kroz nisku putničku taksu ili novac za letenje - zaključio je Šćuric.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.