Inflacija "jede" pare - Vrijednost novca iz godine u godinu sve manja

Prije deceniju građani BiH su za 1.000 maraka mogli da kupe od 25 do 50 odsto više hrane, u zavisnosti od toga koji im se proizvodi nađi u korpi i oko 20 odsto više goriva na benzinskim pumpama nego danas.

Pokazuje ovo analiza uporednih podataka iz 2014. i 2024. godine. Za pomenutu svotu novca danas se, pojedinačno gledajući, može kupiti 120 kilograma manje riže, 150 brašna, 23 teletine, a svinjetine 21 kilogram.

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju piletina. Nekada su građani BiH za 1.000 maraka mogli kupiti 178 kilograma ovog mesa, a danas, deset godina kasnije - tek 147. U slučaju ulja taj deficit iznosi 92 litra, mlijeka 203, a goriva 65 litara, više od jednog rezervoara. Slična situacija je i kada je u pitanju vrijednost jednog kvadratnog metra stambenog prostora - cijene su gotovo udvostručene.

Iako inflacija prema zvaničnim podacima stagnira pa trenutna godišnja iznosi oko dva odsto to, nažalost, ne znači da stagniraju i cijene - one samo sporije rastu.

Svi statistički podaci ukazuju na to da aktuelna inflacija nije od juče i produkt trenutne globalne ekonomske i finansijske krize, već da je ona prisutna iz godine u godinu, u manjem ili većem obimu. To znači, a što se može vidjeti i iz navedenih praktičnih primjera, da novac sve manje vrijedi zbog rasta potrošačkih cijena, pogotovo kada je u pitanju hrana. Jedini pad, prema zvaničnim podacima, zabilježen je u slučaju obuće i odjeće, za oko sedam odsto na godišnjem nivou.

Komentarišući ovu situaciju za Glas Srpske profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Dragan Gligorić kaže da je ovaj pad vrijednosti novca posebno karakterističan za manje razvijene zemlje, koje su po nekom nepisanom pravilu gotovo uvijek više pogođene rastom cijena. Smatra i da je veće obezvređivanje novca počelo sa pandemijom virusa korona, a onda sa ratom u Ukrajini i u pojasu Gaze. Dodaje da iako su plate u posmatranom periodu rasle, inflacija u dobroj mjeri poništila je taj efekat, pogotovo zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica koje čine značajan dio potrošačke korpe jedne prosječne porodice u BiH.

Prosječna plata u BiH prije deset godina iznosila je oko 830 maraka, a sada oko 1.370 KM.

Da je novac sve manje vrijedan, ne samo kada je u pitanju konvertibilna marka, već i evro, ali i funta pa i dolar ukazuje i takozvani kalkulator inflacije, koji uzima u obzir indeks potrošačkih cijena.

Primjera radi, 1.000 evra iz 2014. godine je ekvivalentno kupovnoj moći - 1.278 evra danas. To znači da su današnje cijene u evrozoni 1,28 puta više od onih iz 2014. godine. U prevodu, prema indeksu potrošačkih cijena Evropske centralne banke (ECB), za evro se danas može kupiti samo 78,2 odsto onoga što se moglo prije deset godina.

Još gora situacija je ako se, primjera radi, vratimo 20 godina unazad. U tom slučaju, ovaj kalkulator inflacije pokazuje da su današnje cijene u evrozoni 1,54 puta više od onih iz 2004. godine, odnosno da se danas za 1.000 evra može kupiti samo 64,9 odsto onoga što se moglo prije dvije decenije.

Slična situacija i kada se pogledaju podaci o potrošačkim cijenama u SAD. Kalkulator inflacije pokazuje da su današnje cijene u ovoj državi u prosjeku za 32,7 odsto više od onih prije deset godina, a kada je u pitanju Velika Britanija i funta to iznosi oko 40 odsto.

Poznati američki investitor Džim Rodžers nedavno je upozorio da EU i evro čekaju loši dani zbog pomoći Ukrajini, kao i američki dolar, jer su SAD najveći dužnici u svjetskoj istoriji.

Procjenjuje da problemi u Evropi mogu dovesti do želje pojedinih država da napuste EU, kao što je to ranije učinila Velika Britanija. Kada u Evropu u naredne dvije-tri godine stignu problemi, političari će, prema mišljenju Rodžersa, predložiti da se odustane od evra.