Rodos, ostrvo sunca, vitezova i kontrasta - Srednjovjekovna bajka sa tužnim krajem (FOTO)

Bilo jednom jedno prelijepo ostrvo, rajsko, govorili su nadahnuto oni koji su ga posjetili, ostrvo na kom je živio čak i Kolos, u čijim ulicama se čuje bat vitezova, gdje svaki kamen govori o onima koji su ga željeli. A onda je došao turizam - ovako bi ukratko mogla da glasi priča o Rodosu, četvrtom najvećem ostrvu u Grčkoj.

Ima u toj priči i pohlepe, i slavne istorije, i dobrih i loših momaka. Komercijalizacija u najgorem smislu, ali i uspavana mjesta u kojima vrijeme kao da je stalo u 80-im i gdje vas dočekuju kao prijatelja, a ne kao pokretnu kreditnu karticu; plaže nakrcane ležaljkama, ali i one kilometrima dugačke gdje možete ostaviti svoj peškir i naći mir čak i u sezoni; veliki rizorti, ali i pristupačan apartmanski smještaj; mjesto koje biraju mladi željni noćnog provoda kog se ujutru neće sjećati, ali i turisti koji znaju koliko je istorije utkano u svaki kamen; kafa od 2 EUR, ali i pivo od 25 EUR - sve je to Rodos, grčko ostrvo koje svake godine privlači milione turista.

Prošle godine pogodili su ga razorni požari o kojima svjedoči samo izgorjelo drveće. Sve ostalo se vratilo u normalu, pa magarci i dalje prevoze turiste po visokim vrućinama do Akropolja u Lindosu, ugostitelji dozivaju da se posjeti baš njihov kafić, ne prezajući ni od prevara (o tome, i pivu od 25 EUR, više u narednom tekstu), plaže su nerijetko potpuno prekrivene ležaljkama zbog čega postaje jasnije zašto je "pokret peškira" koji zahtijeva da se obala vrati građanima, započeo baš ovdje prije godinu dana.

Ostrvo mitova i vitezova, prelijepih zalazaka sunca, ostrvo gdje se miješaju uticaji grčke, turske, italijanske kulture, najčešće posjećuju Britanci, Nijemci i Skandinavci.

Među dva miliona turista koji ga posjete svake godine sve je više i naših turista, jer Rodos je često u ponudi domaćih agencija. Do ostrva možete i u individualnom aranžmanu direktnim letom Er Srbije iz Beograda za nepuna dva sata. Povratnu kartu možete naći i za 100 EUR, ali morate biti fleksibilni i brzo reagovati kada se pojavi povoljna ponuda.

Turisti najčešće odsjedaju u gradu, mlađi biraju Faliraki zbog noćnog provoda, a ljubitelji rizorta Kaliteu i Kolumbiju.

Rodos grad - Magija u ulicama vitezova

Rodos nije preveliki zalogaj kao Krit, ni premali da ga obiđete začas. Tokom jednog odmora imaćete taman toliko vremena da vidite većinu najpoznatijih atrakcija, ostavljajući druge za naredne posjete.

Ukoliko dolazite u sopstvenoj režiji, sa aerodroma do glavnog grada na krajnjem sjeveru ostrva možete taksijem ili gradskim autobusom za 2,5 EUR (karta se kupuje u kiosku iznad parkinga za autobuse).

Nemojte da vas zavara prvi utisak nedovršenih i zapuštenih objekata, smeća na putu (koje će, nažalost, biti vaš pratilac tokom cijelog odmora, gdje god da odete, pa i nebu pod oblake, u manastir na brdu).

Kada nakon polučasovne vožnje stignete u grad u kojem živi 55.000 stanovnika, polovina od ukupnog broja žitelja ostrva, i kročite kroz neku od 11 kapija u stari grad, zaboravićete sve što vam je do tada smetalo - jer zakoračićete u prošlost vitezova Malteškog reda koji su ovdje boravili od 1309. do turske okupacije 1522. godine. Istina, strme uličice sada su nakrcane radnjama i restoranima, turista koji zadivljeno gledaju jedan od najbolje očuvanih srednjevjekovnih gradova, posjetilaca sa kruzera koji svakodnevno uplovljavaju u luku, ali magija je ostala.

Obilazeći zidine dugačke 4 km, lako ćete se prepustiti vremenskoj mašini. Mir se može pronaći i u Arheološkom muzeju koji čuva eksponate pronađene u Kamirosu i Jalisosu, kao i statuu rodoske Venere. Čak i ako vas sami eksponati koji svjedoče o 7.000 godina dugoj istoriji ne zanimaju, očaraće vas zgrada koja je korišćena kao bolnica vitezova.

__________________________

Cijene - Kafa i pivo jeftiniji nego na Halkidikiju

Cijene ležaljki kreću se od 10 EUR na plažama Stegna i Haraki, 15 EUR na Afandou, Elli, Akti Kanari, 20-25 EUR je par ležaljki sa suncobranom na plaži Tsambika, 30 EUR na popularnoj Ladiko i Entoni Kvin, 30-50 EUR u Zalivu Sveti Pavle.

U marketima se paket od 6 voda od 1,5 l može pazariti za 2 EUR, grožđe je 2-3 EUR, breskve 4 EUR, nektarine 2 EUR.

Rent a car sa punim osiguranjem staje 40 EUR po danu, benzin 2 EUR po litru, taxi od grada do aerodroma 25-30 EUR.

Ako ste navikli na mahom nezainteresovane grčke ugostitelje, ovdje će vas iznenaditi pozivi kao u Turskoj da svratite u kafiće i restorane.

Rodos važi za skuplje ostrvo, ali cijene su uobičajene za grčka ljetovališta, a neke čak i značajno niže, poput kafe i piva. Vegetarijanci takođe ne moraju da brinu, jer je gotovo svuda u ponudi giros sa halumi sirom umjesto mesa.

Cijene u restoranima:

Kafa frape ("hladni nes") 2-2,5 EUR

Točeno pivo 400 ml 3 EUR

Musaka 10-12 EUR

Suvlaki i giros porcija 10-14 EUR

Giros za ponijeti 3,5-4 EUR

Grčka salata 8 EUR

_______________________

Još je impozantnija Palata Velikog majstora vitezova sa Rodosa, do koje se stiže Ulicom vitezova. Korišćena je kao administrativno sjedište Reda vitezova Svetog Jovana, kasnije kao zatvor, a u 20. vijeku ljetnja rezidencija kralja Viktora Emanuela III, a kasnije i Benita Musolinija. Zdanje uništeno u 19. vijeku eksplozivima sakrivenim u podrumu crkve, obnovili su Italijani u 20. vijeku, a od 158 soba samo je 24 otvoreno za posjetioce.

I to je dovoljno da se divite gotičkoj građevini u kojoj možete vidjeti mozaike iz Kosa koje su donijeli Italijani kako bi ukrasili podove.

Obje građevine možete posjetiti ako kupite kombinovanu kartu za 10 EUR.

Dok ste u Starom gradu, prošetajte se i do džamije Sulejmana Veličanstvenog, prve koju su Osmanlije napravile po osvajanju Rodosa.

Kada upijete ljepotu starog grada koji je na listi svjetske kulturne baštine, uputite se ka luci Mandraki, i prizovite maštu u pomoć, jer ovdje je nekada stajala gigantska statua Kolos sa Rodosa, jedno od sedam svjetskih čuda.

Izgrađena u 3. vijeku pne kao omaž bogu sunca, Heliosu, ogromna statua od bronze visoka 33 metra opstala je nepunih 60 godina do snažnog zemljotresa 226. godine pne. Mada stare slike predstavljaju kolosa na samom ulazu u luku, istoričari tvrde da je bio smješten na značajno višoj lokaciji. Novija istraživanja pokazuju da nije stajao onako kako je prikazivan, sa raširenim nogama, već prije kao njujorški Kip slobode, sa skupljenim nogama i podignutom rukom.

Bez obzira na nauku, na ulazu u luku, na mjestu gdje se vjerovalo da je stajao, sada su jelen i košuta. Tu je i svetionik Svetog Nikole i tri stare vetrenjače, kao prepoznatljiv simbol ostrva.

Kada se umorite od gungule, uputite se do manje posjećenog Akropolja, na uzvišenju Monte Smit, koji čuva arheološka nalazišta iz 4. vijeka pne, ostatke stadiona koji je mogao da primi 30.000 posjetilaca, antičkog pozorišta, Apolonovog hrama. Trenutno je ulaz besplatan, pa iskoristite priliku dok ne počne naplata.

Lindos - Magarci prevoze mršave i umorne do prelijepog Akropolja

Nezaobilazno mjesto na ostrvu je Lindos, gradić skoro sat udaljen od Rodosa. Ako stižete autom, moraćete da ga ostavite na parkingu i to prilično skupom - 7 EUR, a ko ne može da pješači do centra, ima šatl bus za 50 centi. Ne propustite da popijete kafu u jednom od mnogobrojnih kafića i restorana na krovovima kuća, da uživate u pogledu na uske uličice i bijele kućice kao u Santoriniju.

Ipak, većina ovdje dolazi zbog Akropolja do kog ćete morati uzbrdo nekih 15-ak minuta. Nažalost, ili na sreću, tu su i magarci koji će vas za 9 EUR prevesti do Akropolja (7 EUR za djecu), ali uz napomenu da je 80 kg maksimum težine koju nose. Da ima nešto humanosti i u ovoj nehumanoj praksi, pokazuje informacija na tabli da zbog visokih temperatura, "prevoz" ne radi od 13h do 17h.

Akropolj na Lindosu je jedna od najskupljih atrakcija na Rodosu, karta staje 12 EUR, ali uživaćete u fantastičnom pogledu, hramu boginje Atene Lindije i istoriji koja datira iz 10. vijeka pne. U sezoni, kada su gužve velike, preporučuje se kupovina ulaznica preko oficijelnog sajta, karte dobijate na mejl i odmah idete na ulaz, preskačući red.

Plaže - Zakon se ne poštuje, ležaljke od 10 do 50 EUR

Nakon posjete Akropolju predah možete pronaći na jednoj od najljepših plaža Rodosa, Lindosu, pješčanoj, u uvali, bez talasa, sa tirkiznim morem. Ovo je jedna od rijetkih plaža na kojima nema vjetra, ali i ona potvrđuje ono što i mnoge druge na Rodosu - da se grčki zakon po kom pola plaže mora biti slobodno, ne poštuje.

Još je gore na obližnjem zalivu Sveti Pavle, koji je ime dobio po svecu koji je navodno ovdje stigao u 1. vijeku propovijedajući hrišćanstvo. Šta bi rekao Sveti Pavle kada bi vidio da ležaljke u 1. redu sada koštaju 50 EUR, ne znamo, ali razočarani turisti se na Trip Advisoru kunu da više nikada neće posjetiti ovaj "prelijepi dragulj uništen pohlepom".

Slično je i uvali koja je ime dobila po slavnom glumcu Entoniju Kvinu. Ovdje je Entoni snimao film "Topovi sa Navarona", i toliko se zaljubio u pejzaž da je odlučio da kupi zemlju kako bi tu, navodno, napravio međunarodni centar za umjetnike i filmadžije. Poklonjena mu je i plaža u znak zahvalnosti što je popularisao Rodos.

Izgradio je put kroz planine učinivši plažu pristupačnom, obezbijedio vodu, ali danas se ovdje umjesto glumačke elite brčka plebs, jer mu je grčka vlada oduzela plac 1984. godine zbog promjena zakona o imovini po kojem se zemlja ne može prodati strancima. Glumac se zarekao da na ostrvo više kročiti neće, a pravnu bitku nastavila je njegova udovica, ali bezuspješno, jer zemljište sada pripada državi.

Da priča ima i drugu stranu, ponovo pohlepnu, svjedoče lokalci koji kažu da je odmah po dobijanju imanja, glumac stavio ogradu i proglasio to privatnom plažom uprkos prvobitnim obećanjima da će učiniti nešto za dobrobit lokalne zajednice. Šta god bila istina, jasno je zašto je Oskarovac bio oduševljen. Maleni zaliv danas privlači ljubitelje ronjenja, tirkiznog mora i gužve - jer ovdje je poduhvat naći slobodno mjesto, čak i u junu.

Krcata je i ljudima i ležaljkama i obližnja Ladiko plaža na kojoj par ležaljki košta 30 EUR.

Ko je smješten u Rodosu, predah može naći na Eli plaži, jednoj od najljepših gradskih na Mediteranu, ali i ona je pretrpana i turistima i ležaljkama. Mladi vole ogromnu Faliraki plažu, u istoimenom mjestu gdje je smješten najveći broj turista, pored grada Rodosa.

Dužinom se može pohvaliti i pješčana Tsambika plaža, doduše pijesak nije tako prijatan kad krene da duva vjetar koji je stalni pratilac na ostrvu, i to ne samo na zapadnoj strani koja važi za vjetrovitu.

Naš favorit je Agati plaža sa zlatnim pijeskom, nedaleko od Haraki sela, jedna od rijetkih gdje nema ni talasa, ni vjetra, ni ležaljki. Ko želi da se osami, može i na šljunkovite Traganou i kilometrima dugačku Afandu.

Manje turista je na zapadnoj strani ostrva, gdje vas čeka prelijepa tirkizna boja mora, ali i veliki talasi, pa ovdje uglavnom obitavaju surferi. Ne treba propustiti ni rt Prasonisi, na krajnjem jugu, gdje se spajaju talasi Egejskog mora u kojima se nadmeću kajt surferi i mirnije Sredozemno more, u kom svoje vještine probaju jedriličari.

Do manastira Tsambika 300 stepenika

Spas od sunca koje nemilosrdno prži potražite u besplatnoj Dolini sedam izvora ili za 6 EUR u Dolini leptirova koja se nalazi u unutrašnjosti, 25 km od glavnog grada. U jedinstvenom prirodnom rezervatu hiljade leptira privučeni mirisom drveća, prekrivaju stabla od juna do septembra.

Oprobajte svoju formu usponom do neke od mnogobrojnih tvrđava gdje će vam jedini saputnici biti koze. Nemojte da vas zaplaši 300 stepenika koji vode do manastira Tsambika - uspon je relativno lak čak i za one koji nisu u kondiciji, a sa vrha se pruža nevjerovatan pogled.

Prošetajte seocetom živopisnih fasada Koskinou, a uživajte na Kalitea izvorima koje su Grcima u amanet ostavili Italijani koji su u velikoj mjeri i "krivi" za popularizaciju Rodosa.

Krstareći sa jednog na drugi kraj ostrva, viđaćete mnogo započetih objekata na prodaju, koji svjedoče o lošoj procjeni investitora i želji za bogaćenjem od istog tog turizma koji danas pokazuje i drugu, mračniju stranu.

Dok sabirate utiske o dva lica ostrva, i onom blistavom, i onom manje sjajnom, i gledate avione koji neprestano slijeću i poleću sa Dijagoras aerodroma, pustite da vas mašta odvede u Rodos iz vremena Entonija Kvina i 60-ih godina kada su uvedeni čarteri kojima su prvi Šveđani počeli da stižu avionima na propeler poslije 7-8 sati leta. Shvatićete zašto je ovo za njih bilo rajsko ostrvo, čiji dragulji su i dalje rasuti - ponekad zapušteni, ponekad skriveni, ali jednako veličanstveni.

Marija Dedić