BiH ispustila 70 mil EUR prve tranše pomoći EU - Radni tim nije postigao saglasnost oko Plana reformi

Iako je dobila dodatno vrijeme od Evropske komisije, Bosna i Hercegovina ipak nije postigla dogovor oko Plana reformi u BiH i, po svemu sudeći, ostaje bez 70 mil EUR prve tranše pomoći EU, odnosno oko 7% od 1 mlrd EUR koji su bili namijenjeni za našu zemlju u okviru Plana rasta.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Radnog tima i predsjedavajuća Vijeća ministara, istakla je u ovom saopštenju da je Evropska komisija posredstvom povjerenika za proširenje gospodina Olivera Varhelyja odobrila dodatni rok kako bi Bosna i Hercegovina mogla podnijeti Nacrt dokumenta Reformske agende, što su bila ova protekla dva dana.

- Nažalost, uprkos svim naporima i potpori koju smo dobili od evropskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom evropskom putu – izjavila je ona.

- Neusvajanje Nacrta Reformske agende, na koji je Republika Srpska dala saglasnost, a koja je trebala da bude upućena u Brisel, Evropsku komisiju, nakon koje je trebala otpočeti uplata prve tranše od 70 mil EUR namijenjenih BiH, još jedan je u nizu dokaza da je Republika Srpska opredijeljenja za EU put i da su sve izjave koje su dolazile od nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i Ambasade SAD, kako Srpska blokira EU integracije, kako je Srpska protiv investicija iz EU, kako blokira novac namijenjene građanima u BiH, nisu tačne, maliciozne i protiv su Republike Srpske – navodi se u njegovoj izjavi poslatoj medijima.

On je još dodao da su četiri kantona u kojima je većina okupljena oko SDA, blokirali i nisu podržali Reformsku agendu i time su onemogućili prvu tranšu od 70 mil EUR namijenjenih BiH.

- Upornim laganjem, etiketiranjem Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima, ovo je pokazatelj kako su te izjave bile netačne i protiv Republike Srpske, a Republika Srpska je pokazala da je opredijeljena za evropski put, i Srpska je kao i do sada dala puni doprinos i aktivno učestvuje u EU procesima - dodao je Višković, zahvalivši se tom prilikom predstavnicima iz Evropske komisije koji su zajedno, u saradnji sa predstavnicima Republike Srpske, radili na usaglašavanju predloženih mjera.

I ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Edin Forto, oglasio se ovim povodom na svojoj Facebook mreži.

- Ne vjerujem dok ovo pišem, ali SDA je posredstvom svoja 4 kantonalna premijera odbila podržati plan reformi iz plana rasta. Čini se da su građani pretjerano pozitivno reagovali na iskorake BiH na evropskom putu i previše smo pohvala dobili iz Brisela. Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH. Na ovakvo nerazumno ponašanje smo navikli iz RS, ali evo, SDA ima primjedbe – naveo je Forto.

I iz SDA su se nakon ovih objava objasnili svoj postupak, a N1 je njihovo saopštenje prenio u cjelosti.

- Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (TK, ZDK, USK i SBK) da daju uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende, kojeg je potrebno uputiti Evropskoj komisiji na dalju proceduru. Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usaglasiti i uputiti Evropskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Neprihvatljivim smatramo da iz cijelog dokumenta bude brisan termin "državni", da se državne institucije kao nosioci aktivnosti zamjenjuju entitetskim, da se uvodi entitetski i etnički veto u odlučivanju tamo gdje ga do sad nije bilo, te da se na listi indikativnih projekata koji će biti finansirani nalaze uglavnom projekti iz entiteta RS i kantona sa hrvatskim većinom, dok su zapostavljeni kantoni sa bošnjačkom većinom. Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti Program reformi kakav je potreban Bosni i Hercegovini i njenim građanima - naveli su.

Inače, reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine, a istovremeno je preduslov da BiH dobije prvu tranšu finansijske pomoći iz fonda Evropske unije (EU) za reformu i rast Zapadnog Balkana.

Fondom od ukupno šest milijardi evra EU nastoji podržati reforme u zemljama Zapadnog Balkana u periodu od 2024. do 2027. godine, i ubrzati njihov put ka članstvu u EU, a od te sume, jedna milijarda evra namjenjena je za podršku Bosni i Hercegovini.