NavMenu

BiH i Balkan bi, umjesto Azije, uz malo političke volje mogli postati omiljena destinacija za kompanije iz EU

Izvor: Večernji list Utorak, 13.08.2024. 12:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: isak55/shutterstock.com)Ilustracija

Javna rasprava u Kupresu povodom najavljenog projekta gradnje tvornice magnezija, koja bi u velikoj mjeri zadovoljavala potrebe Evropske unije za ovom strateški značajnom industrijskom sirovinom, naglasila je pitanje oko kojeg ekonomisti i analitičari već duže, a praktično od pandemije, raspravljaju, piše Večernji list BiH.

Geografska pozicija

Suština je u potrebi za poboljšanjem poslovne klime u BiH, a u tom kontekstu poseban je naglasak na činjenici da je pred BiH trenutno otvorena istorijski značajna prilika da postane omiljena destinacija poslovnim subjektima sa Zapada. Naime, u svjetlu poremećenih lanaca snabdijevanja, kao i čestih geopolitičkih izazova, poslovna zajednica u Evropi sve je više sklona ideji da svoje proizvodne pogone i druge oblike investicija realizuja na geografski bližim područjima, koja su na neki način tijesno vezana uz Evropsku uniju.

S obzirom na to da je BiH kandidat, te je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, takva je mogućnost dodatno naglašena, a kada se tomu dodaju i neke komparativne prednosti kojima se BiH može takmičiti i u regionalnim okvirima, dolazimo do osnovnih pretpostavki snažnijeg investicijskog zamaha.

Niska poreska opterećenja i cijena energije

Jedna od najvećih prednosti su niske stope poreza na dohodak, koji je u Federaciji 10 posto od neto plate (u skladu s bruto modelom), a u Republici Srpskoj 8 posto od neto plate (u skladu s bruto modelom). Tome svakako treba dodati i relativno niske cijene energije, kao i stopu poreza na dobit koja u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko iznosi 10 posto. Otvaranje vrata za snažnija ulaganja krije se i u najavljenim korjenitim fiskalnim reformama, pogotovo kada govorimo o Federaciji koja ima namjeru smanjiti porezno opterećenje na rad, uz istovremeno očuvanje stabilnosti fiskalnog sistema.

Fiskalna reforma prilika za investicijski zamah

Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar finansija Toni Kraljević informisao je nedavno Vladu Federacije BiH o procesu izrade seta fiskalnih zakona i njihovom upućivanju u Parlament Federacije BiH. Istaknuto je da su do sada preduzete ključne aktivnosti na izradi sveobuhvatne fiskalne reforme u Federaciji BiH. Opredjeljenje Vlade Federacije BiH je upućivanje ovih zakonskih rješenja u redovnu parlamentarnu proceduru tokom ovog kalendarskog ljeta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ministar Kraljević informisali su Vladu o tome da set fiskalnih zakona uključuje optimalna rješenja prema postizanju tri cilja, koji podrazumijevaju poboljšanje standarda radnika, rasterećenje privrednika, te zadržavanje fiskalne stabilnosti. Mjere fiskalne politike Vlade Federacije zasnovane su na nastavku reformskih aktivnosti u pet najznačajnijih segmenta. To su smanjenje opterećenja rada, kao i restrukturiranje poreznog opterećenja, zatim unapređenje pružanja javnih usluga, te suzbijanje sive ekonomije i kontinuirano unapređenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih nivoa vlasti u FBiH. Donošenje i primjena navedenog seta zakona značili bi potpunu transformaciju ekonomskog sistema i otvaranje prilika za snažniji investicijski zamah.


Ekonomska integracija


Uz unutrašnje fiskalne reforme, treba naglasiti i kako je Evropska unija kroz Plan rasta za zemlje zapadnog Balkana, kojem BiH, uslijed blokade u pojedinim kantonima, još uvijek ne može pristupiti, predvidjela jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se uskladimo s pravilima jedinstvenog tržišta i otvorimo odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremena, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

To bi vodilo lakšem i bržem pokretanju biznisa, što bi pak bila posljedica slobodnog kretanja roba, usluga i radnika, pristupa jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), olakšavanja saobraćaja, integracije i dekarbonizacije energetskih tržišta, uz jedinstveno digitalno tržište, kao i integraciju u industrijske lance snabdijevana. Jedan od ključnih stupova je ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, a što bi vodilo privlačenju stranih ulaganja.

Naravno, ispunjavanje navedenog usko je povezano s političkom klimom u Bosni i Hercegovini.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.