Veliki biznis u Međugorju: Hercegovci okrenuli milijarde eura, 68% prometa završilo u džepovima neregistrovanih ugostitelja

Do ovih je podataka došao 75-godišnji Vencel Čuljak koji je nedavno na Fakultetu za društvene znanosti u Međugorju obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Fenomen Međugorje kao svjetski brend i top destinacija vjerskog turizma".

Za potrebe disertacije Čuljak, koji živi i radi u Osijeku, proveo je istraživanje došavši do podataka o tome koliko je vjerski turizam zapravo unosna djelatnost i u slučaju Međugorja ne trpi zbog prijepora o tome treba li ono i službeno biti priznato kao marijansko svetište. Prema prikupljenim podacima, od 1981. pa do kraja 2013. godine Međugorje je posjetilo 28 milijuna hodočasnika i turista od čega su 21 milijun bili stranci. Svake godine Međugorje ostvari 90 mil EUR ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja.

Prema toj kalkulaciji, ukupni prihod Međugorju za proteklih nešto više od tri desetljeća iznosio je 2,85 mlrd EUR, a smještajni su kapaciteti zabilježili 65 milijuna ostvarenih noćenja. Dobro su zaradili su i oni koji prevoze turiste do Međugorja, jer je procijenjeno kako su oni za putne troškove izdvojili čak 8,5 mlrd EUR. Crkva u Međugorju za 32 godine ostvarila je ukupni prihod i to bez donacija u iznosu od 290 mil EUR.

Sivo gospodarstvo

Čuljkova doktorska disertacija donosi procjenu kako prosječan turist-hodočasnik dnevno u Međugorju potroši 43 EUR, no Bosna i Hercegovina od toga nije imala posebne koristi. Čak 68% prometa u Međugorju, zaključci su analize, završilo je u džepovima neregistriranih pružatelja ugostiteljskih usluga. Navedena je i procjena kako Međugorje, koje broji 4.600 stanovnika, trenutačno raspolaže s 18.500 kreveta. Pretpostavlja se da je u ovom gradiću radno angažirano oko 1.500 osoba, no njih gotovo 60% radi "na crno", odnosno bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Da je Međugorje carstvo "sivog gospodarstva" govori i podatak kako bi se samo na temelju boravišne pristojbe moglo godišnje utržiti i 600.000 EUR, a službeno se zaradi tek 73.000 KM (37.300 EUR). Pravna država u Međugorju je zakazala i na urbanističkom planu, pa je ondje čak 57% novoizgrađenih objekata namijenjenih turizmu podignuto bez potrebnih dozvola i suglasnosti, navedeno je u istraživanju.

Čuljak je analizirajući prikupljene informacije sugerirao kako je u Međugorju zapravo na djelu gospodarski kaos, koji široko otvara vrata kriminalu i korupciji, jer je stanje izmaknulo kontroli općinskih i tijela vlasti na županijskoj odnosno entitetskoj razini.

Općina Čitluk

No, Ivo Jerkić, bivši načelnik općine Čitluk u čijem je sastavu i Međugorje, tvrdi drugačije. Jerkić je potvrdio kako problema u Međugorju ima, no ističe da je to nasljeđe iz prošlih vremena te da su općinske vlasti u Međugorju za njegova mandata poduzele brojne korake kako bi se nepravilnosti otklonile.

- Zadnje tri godine izdali smo više od 330 rješenja za rad, a u istom razdoblju u Čitluku su evidentirana 982 nova radna mjesta od kojih je najveći broj bio legalizacija rada na crno - kaže Jerkić.

Jerkić je objasnio kako će donošenjem novih regulacijskih planova svi koji se uklapaju u njih moći legalizirati svoje objekte te potvrdio kako je naplata boravišne pristojbe slaba, no istodobno je istaknuo kako općina Čitluk od toga ionako nema koristi jer je to prihod namijenjen županiji i Federaciji BiH.