Nakon katastrofalnih poplava privreda će godinama trpjeti posljedice

Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile nekoliko opština u Federaciji BiH, ugroženo je poslovanje privrede, a situaciju dodatno usložnjava otežana putna infrastruktura, posebno željeznička.

Sagovornici Nezavisnih ističu da ovakve teške, vanredne i krizne situacije nesumnjivo ostavljaju i ekonomske posljedice na državu.

Igor Gavran, ekonomista, ističe za Nezavisne novine da još nije poznato koliko će posljedice trajati, a prije svega šteta je na željezničkoj i putnoj infrastrukturi.

- Također, u ovom trenutku ekonomski efekti zaista nisu prioritet jer još imamo ljudske žrtve i nestale, a nikakva ekonomska šteta se s tim ne može usporediti. U svakom slučaju, svaki dan, pa i nekoliko sati prekida redovnog transporta robe putem željeznice i drumskog prijevoza stvara velike gubitke. Kratkoročne direktne, zbog većih troškova transporta zaobilaznim putevima, za drumski prijevoz - roba koja se prevozi samo željeznicom nema prihvatljive alternativne pravce. Dugoročne indirektne, ako prekidi potraju i dođe do otkazivanja narudžbi ili zahtjeva za kompenzaciju štete od kupaca - kazao je Gavran.

Ističe da takođe može biti i efekata na cijene robe zbog većih troškova prevoza.

- A sve to uz ogromnu materijalnu štetu i za pojedince i porodice, i za privredu i za javnu infrastrukturu, koji će zahtijevati dugoročni proces obnove - ističe Gavran za Nezavisne novine.

Dodao je da će obnova, opet, imati pozitivne efekte na one koji će izvoditi radove, firme i radnike, jer će ostvariti prihode koje inače ne bi.

- Ali, i pored svega navedenog, zaista je prerano govoriti o konkretnim iznosima štete i ključni faktor koji će uticati na ukupnu štetu je koliko brzo ili sporo će se izvesti opravke i obnova - pojasnio je Gavran.

Dodao je da već postoje neke procjene, koje, kako kaže, govore o dnevnim gubicima samih željeznica od nekoliko stotina hiljada KM, ali sve su to ipak procjene i presudno je trajanje.

- Jedino je da je šteta multimilionska, a sada je do vlasti da je umanji tako što će organizovati obnovu brzo i efikasno, a ne kao što obično čine. I naravno, u ovakvim okolnostima kod nas se obično skoro pa podrazumijeva korupcija i već ako nje ne bi bilo, šteta bi se umanjila - zaključio je Gavran.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za Nezavisne novine da se ljudske žrtve ne mogu ni sa čim porediti.

- Mislim da će na područjima koja su pogođena poplavama imati ekonomske posljedice i da se to neće moći riješiti sigurno godinama - kazao je Ćorić.

Pojašnjava da, ako se gleda privreda Srpske, stravične poplave koje su se desile ne bi trebalo da imaju prevelik uticaj.

Hadis Bajrić, doktor tehničkih nauka, zaposlen na katedri za Industrijsko inženjerstvo i menadžment na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, rekao je za Bloomberg Adriju da veliku štetu trpe građani i privreda usljed prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara.

Prosječno na ovoj relaciji, prema zvaničnoj statistici instaliranih brojača saobraćaja, prođe 9.000 vozila.

Bajrić ističe da će korištenje alternativnog pravca preko Foče značiti dodatnih 110 kilometara i dodatna tri sata vožnje.

- Prema važećem obračunu putnih troškova, to znači povećanje troškova prevoza za oko 40 KM. Uz pretpostavku da u vozilu putuju dva putnika u prosjeku i ako se računa s bruto satnicom od 12,30 KM (podatak za FBiH), to znači dodatnih oko 60 KM po vozilu. U zbiru to je 100 KM po vozilu - navodi Bajrić.

- Troškovi su još veći ako se koristi alternativni pravac Sarajevo - Bugojno - Mostar i znače dodatnih 190 kilometara i dodatna tri sata vožnje. To znači povećanje troškova prevoza za oko 70 KM - ističe Bajrić.

Kako je rekao, prostim množenjem dodatnih troškova s prosječnim brojem vozila od 9.000, uz pretpostavku ravnomjerne disperzije saobraćaja na oba alternativna putna pravca, dolazi se do podatka da blokada putnog pravca Sarajevo - Jablanica - Mostar košta naše društvo 1.000.000 KM po danu.

- Ovo su samo direktni troškovi, a indirektni uvijek budu nekoliko puta veći - kaže Bajrić.

Nermin Nikšić, premijer FBiH, ranije je rekao da je nakon katastrofalnih poplava ugroženo poslovanje mnogih pravnih subjekata, te privrede generalno.

Izdvojio je Željeznice FBiH, koje trpe velike posljedice zbog blokade saobraćaja.

- Imamo informacije da je mnogima ugroženo poslovanje, možda su materijalno najpogođenije Željeznice FBiH, o čemu nas je informirao direktor. Oni poslovanje uglavnom ostvaruju komunikacijom preko luke Ploče i njima prouzrokuje dnevni gubitak od oko 280.000 KM - kaže Nikšić i ističe da će za sanaciju stanja vjerovatno biti potrebni mjeseci.

Iz luke Ploče saopštili su da je zbog goleme štete na željezničkoj infrastrukturi na području Jablanice i Konjica željeznički saobraćaj u prekidu, zbog čega je dostava i isporuka tereta vagonima iz luke Ploče trenutno u potpunosti onemogućena.

- S obzirom na razmjere štete, nije poznato kada bi moglo doći do normalizacije željezničkog prometa, tako da u ovom trenutku ni luka Ploče ne može procijeniti vrijeme kada će oštećenja biti popravljena, te omogućen promet preko oštećenih područja - saopštili su iz Luke Ploče.

Usljed potpunog prekida željezničkog saobraćaja prouzrokovanog velikim oštećenjem pruge na dionici Konjic - Jablanica, na području Federacije BiH, došlo je do potpune obustave prevoza robe Željeznica RS preko dijela mreže pruga na tranzitnom pravcu Luka Ploče - Srednja Evropa, a proračun je da je dnevni prihod ŽRS smanjen za više od 55.000 KM, rečeno je iz Željeznica Republike Srpske.

Dodaju da je željeznički prevoz robe prinudno, iz opravdanih razloga, obustavljen za komitente Alumina Zvornik Novi, Elektroprivredu Republike Srbije, Studen - Agranu Brčko i Gikil iz Lukavca.

- Obustava je na snazi i za robu koja se prevozi ka i iz luke Ploče u stanicama Doboj, Prijedor, Lukavac i Kreka, kao i tranzitne relacije iz srednje Evrope - navode iz ŽRS.

Dodaju da su Željeznice RS obavijestile komitente, kao i resorno ministarstvo o novonastaloj situaciji, imajući u vidu da je prekidom željezničkog saobraćaja na području FBiH ugrožena i realizacija plana poslovanja, kao i značajno smanjenje prihoda iz osnovne djelatnosti.