Zabilježen rast uvoza i pad izvoza - Treba razmišljati o alternativnim tržištima, kažu ekonomisti

U prvoj polovini godine Bosna i Hercegovina je najviše proizvoda uvozila iz Italije, dok je izvozila u Hrvatsku. Ovo se navodi u analizi koju je u četvrtak usvojio Savjet ministara BiH.

U ovom dokumentu stoji da je uvoz u Bosnu i Hercegovinu za pola godine iznosio 14,05 milijardi KM, dok je izvoz bio 7,96 milijardi KM, te je ukupna robna razmjena iznosila 22,01 milijardu KM.

- BiH je u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period lani zabilježila pad ukupne spoljnotrgovinske razmjene za 1,31 odsto. Zabilježen je rast uvoza od 3,14 odsto, pad izvoza od 8,29 odsto, te rast spoljnotrgovinskog deficita od 23,25 odsto - piše u ovoj analizi.

Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 7,07 odsto i iznosi 56,68 odsto.

- BiH je u prvoj polovini ove godine najviše robe izvozila u Hrvatsku - 1,28 milijardi KM, Njemačku 1,27 milijardi KM, Srbiju 826,77 miliona KM, Austriju 787,44 miliona KM, Sloveniju 681,53 miliona KM, te u Italiju 653,35 miliona KM - stoji u analizi.

S druge strane, najviše robe je BiH uvozila iz Italije, 1,91 milijardu KM.

- Slijedi uvoz iz Njemačke 1,69 milijardi KM, Srbije 1,37 milijardi KM, Kine 1,29 milijardi KM, Hrvatske 920,99 miliona KM, te iz Turske 841,62 miliona KM - ističe se u ovoj analizi.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je da su ovo lošiji podaci nego što su bili ranijih godina.

- Ovi podaci proističu prije svega zbog poteškoća izvoza na tržište Evropske unije koje jednostavno trenutno može sve manje da primi i apsorbuje proizvode iz BiH. Narudžbe prema našim izvoznicima se smanjuju i jednim dijelom je došlo do ovako velikog spoljnotrgovinskog deficita upravo zbog toga. Nadamo se i očekujemo da će tržište EU ponovo oživjeti, pogotovo naših najvažnijih trgovinskih partnera, Njemačke, Italije, Austrije, i da će se naši izvoznici vratiti na nivoe izvoza koji su bili prije nekoliko godina, a u idealnom slučaju da taj izvoz i poraste - objašnjava Grabovac.

Prema njegovim riječima, svakako se mora razmišljati o alternativnim tržištima koliko god je to moguće.

- Tu imamo određene relacije sa Turskom koja je veliko tržište, sa Rusijom i nekim drugim tržištima, možda na Bliskom istoku. Moramo pokušati napravi disperziju tihog tržišta na koje se izvoze naši proizvodi. Oslanjati se na jedno tržište, makar to bila Evropska unija, može dovesti do problema kao što je sada. Generalno, naša ekonomija nije porasla i sigurno je da može mnogo bolje da posluje. Podaci prije nekoliko godina sigurno je da nisu bili dobri da bismo s njima bili zadovoljni, a sada smo došli u situaciju da su još više pogoršani. Ima puno prostora za unapređenje poslovnog ambijenta, produktivnosti, novih tehnologija, novih proizvodnih programa od strane samih kompanija - zaključio je Grabovac.