Ubrzani pad: Spoljnotrgovinski deficit skoro 9,5 mlrd KM

Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine iz mjeseca u mjesec sve više raste, a tokom tri kvartala ove godine on je iznosio skoro 9,5 milijardi KM.

Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar - septembar ove godine izvoz iznosio 11,885 milijardi KM, što je za 6,1% manje nego u istom periodu 2023. godine.

- Uvoz je iznosio 21,311 milijardi KM, što je za 2,6% više nego u istom periodu prethodne godine - navodi se u izvještaju Agencije za statistiku BiH koji je objavljen u ponedjeljak.

Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,8%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 9,426 milijardi KM.

- Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 1,991 milijardu KM, što je za 15,6% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2,508 milijardi KM, što je za 2,8% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 79,4% - piše u podacima.

Ističe se da je izvoz u zemlje EU iznosio 8,768 milijardi KM, što je za 5,9% manje nego u istom periodu 2023. godine.

- Uvoz je iznosio 12,668 milijardi KM, što je za 4% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 69,2% - stoji u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za Nezavisne novine da je naša izvozna dinamika direktno zavisna od kretanja industrijske proizvodnje u EU s obzirom na integrisanost našeg izvoza u evropske proizvodne lance.

- Stagnacija u proizvodnji trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u prvoj polovini ove godine odrazila se na obim našeg izvoza u kojem dominiraju resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi. Takođe, cijene resursa koje mi izvozimo usljed manje tražnje imaju nepovoljnu konjunkturu na svjetskom tržištu, što takođe utiče na opadanje vrijednosti izvoza - naveo je Mlinarević.

Dodao je da, sa druge strane, izdašne doznake iz inostranstva i rast zarada u javnom sektoru dinamiziraju uvoz koji se kreće uzlaznim trendom.

- Obaranje referentne kamatne stope od strane Evropske centralne banke mogao bi podstaći rast potrošnje, investicija i proizvodnje u EU, od čega bi mogao i profitirati naš izvoz - naglasio je Mlinarević.

Ekonomista Igor Gavran kaže da ne moramo čekati na oporavak EU, ali se ipak već decenijama naša privreda isključivo orijentiše na EU i regiju.

- Uz autodestruktivnu politiku sankcija EU Ruskoj Federaciji i rastuće slijepo kopiranje američkog protekcionizma u odnosu prema Kini neizvjestan je oporavak privrede, jer im politika i ideologija potpuno dominiraju nad ekonomskim promišljanjem i interesima. Naša privreda se dugo prilagođavala tržištu regije i EU i teško je preko noći uskočiti na neko potpuno drugačije tržište, a pogotovo bez podrške vlasti za promociju, izbjegavanje necarinskih, tehničkih i drugih barijera. I da nije došlo do krize u EU, mi bismo morali, ako želimo izbjeći ovakve poremećaje, da širimo poslovanje na težišta izvan EU, ali to je kompleksno i dugoročno rješenje, a ne nešto što nam do kraja godine može riješiti pitanje aktuelnog problema.

Ozbiljna veća treća tržišta su nam potrebna, ali na prodoru tamo treba ozbiljno i dugoročno raditi i samo oni koji imaju i sredstva, i kvalitet, i promociju, i upornost mogu očekivati uspjeh. Ja sam se nadao da ćemo iskoristiti to što nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji da na njihovom tržištu zamijenimo neke dobavljače iz EU, ali nažalost, i tu je samo postojala prazna priča - objasnio je Gavran.