Agrokorova maloprodaja najveća u Adria regiji

Agrokorova maloprodaja tj. Konzum i Idea su, s 2, 861 milijardi eura ukupnih prihoda od prodaje, najveća maloprodajna grupa u Adria regiji u 2010. godini, objavio je Deloitte u svojoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje u 2010. godini. Radi se o plasmanu na temelju rezultata poslovanja koje su tijekom 2010. postigli Konzum u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Tisak, srpska Idea i bosanski TPDC. Konzum slijedi Mercator grupa, s ostvarenih 2,808 milijardi eura prihoda od prodaje, u 2010. godini. Treći igrač u Adria regiji je srpski trgovački lanac Delta Maxi, s nešto preko milijardu eura regionalnih prihoda u 2010. godini.

Konzum je, s nešto više od 1,57 milijardu eura prihoda od prodaje samo u Hrvatskoj, ujedno i najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Tisak i Mercator – H zauzeli su drugo i treće mjesto na listi najvećih u Hrvatskoj, a zatim slijede Plodine i Kaufland. Sedam trgovačkih lanaca na listi vodećih 25 regionalnih trgovačkih lanaca imaju sjedište u Hrvatskoj: Agrokorova maloprodaja, Plodine, Tommy, KTC, Diona, Kerum i Studenac.

Najsnažniji rast prihoda od vodećih maloprodajnih lanaca, 18 posto u odnosu na 2009. godinu, postigli su Lidl i Kaufland, u vlasništvu Schwartz grupe. Slaven Ćurić, manager u Deloitteu, kao dva najvažnija razloga ovako snažnog razvoja ističe daljnje širenje ovih lanaca, ali i činjenicu da Lidl i Kaufland modelom diskontnih cijena uspijevaju privući sve veći broj klijenata. Očekuje se da će u bližoj budućnosti diskontni lanci nastaviti ekspanziju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Davor Tolić, Research Manager u Ipsos Pulsu, istaknuo je trend povećavanja udjela prometa koji u maloprodaji otpada na supermarkete na štetu malih trgovina u gradskim kvartovima, u kojima su kupci u prošlosti uobičajeno dnevno kupovali osnovne prehrambene namirnice.

"Svega 15 posto građana Hrvatske obavlja dnevnu kupnju (do 200 kuna) u kvartovskim, malim trgovinama, dok njih gotovo 32 posto kupuje u Konzumu. Velike tjedne nabave hrane 23 posto građana najčešće obavlja u Konzumu, dok 18 posto ispitanika ovog istraživanja, hranu u iznosu većem od 200 kuna kupuje u Kauflandu", naglašava Tolić.

Više od polovice trgovačkih lanaca na Adria Top 25 listi u vlasništvu je tvrtki koje dolaze iz neke od država ove regije, dok su ostali trgovački lanci u njemačkom ili austrijskom vlasništvu. I pored toga što su gospodarstva država Adria regije u 2010. godini još uvijek imale negativne stope rasta, sedam od devet najvećih trgovačkih lanaca je povećalo svoje prihode. Narednih godina možemo očekivati daljnji rast trgovačkih lanaca, kao i smanjenje broja malih trgovina u kojima je uobičajeno podmirivati dnevne potrebe za osnovnim namirnicama.

"U Hrvatskoj oko 45 posto potrošača kupuje trgovačke robne marke, a više od polovice (63 posto) smatra da su one jednako kvalitetne kao i brandovi poznatih proizvođača. Međutim čak 35 posto ispitanika vjeruje da su proizvodi koji se prodaju pod trgovačkim markama lošiji", ističe Davor Tolić. Prema istraživanju Ipsos Pulsa, najpopularnije trgovačke marke koje se mogu naći u hrvatskim trgovačkim lancima su K-Plus, Balea, Standard, Clever i Rial, pri čemu Konzumova trgovačka marka K-Plus uživa najveću popularnost među potrošačima u Hrvatskoj.

Pojavom diskontnih trgovaca dodatno se ubrzao trend polarizacije kupaca. Raste broj potrošača kojima je cijena najvažniji kriterij prilikom odabira proizvoda ili mjesta kupnje i oni se jasno diferenciraju od kupaca koji traže proizvode iz višeg cjenovnog razreda. Poslovne strategije robnih marki tri najveća trgovačka lanca potrošačkog sektora, Mercatora, Konzuma i Delta Maxija, mogu se podvući pod zajednički naziv globalnog trenda "kriza sličnosti".

"Sličnost se očituje u istim oblicima pakiranja, konstantnim, ali zanemarivim poboljšanjima proizvoda, povećanjem portfelja proizvoda kroz nove proizvode za usku ciljanu skupinu potrošača. S druge strane, promjena fokusa s volumena prodaje na više profitne marže i veću operativnu efikasnost je također trend koji je primjetan u maloprodaji na globalnoj razini, a primjetan je i u našoj regiji", ističe Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu.

Većina najvećih maloprodajnih grupa u Adria regiji nije uvela internet trgovinu u svoje poslovanje. Čak i trgovački lanci koje prodaju preko interneta, nemaju takav oblik prodaje rasprostranjen na svim tržištima na kojima su prisutni. Tako se na primjer u Mercatoru može online kupovati, ali samo u Sloveniji i Hrvatskoj.

Slično, programe lojalnosti ima samo polovica najvećih grupa u regiji. Konzum, Mercator, Engrotuš, Metro Cash & Carry i Bila imaju najrazvijenije programe lojalnosti.

Ćurić naglašava da je vrlo vjerojatno da će se trendovi započeti u maloprodajnom sektoru nastaviti. Tako se u Adria regiji može očekivati daljnja polarizacija kupaca, koja će ići na ruku diskontnim trgovačkim lancima koji nude vlastite trgovačke robne marke. Očekivanja su da će sudjelovanje trgovačkih robnih marki u narednom periodu rasti i da će predstavljati područje na koje će se trgovci fokusirati.

"U nadolazećim godinama možemo očekivati da će monetarne vlasti u većini država Adria regije nastaviti ekspanzivnu politiku započetu 2009. i 2010., kako bi pokušale osigurati likvidnost i rast kredita, kao preduvjeta za oporavak ekonomija regije, a paralelno s time i privatne potrošnje. Unatoč naporima centralnih banaka država u regiji, stanovnici nastavljaju apstinirati od uzimanja kredita za financiranje potrošnje. Ovakav će se trend nastaviti zbog nekoliko čimbenika, pri čemu je važno istaknuti spor oporavak tržišta rada, nesigurnost zaposlenja, smanjenje raspoloživog dohotka, kao i učinke tečaja eura ili švicarskog franka" ističe on.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će potrošnja osnovnih životnih dobara ostati relativno stabilna, dok se eventualni pad može očekivati kod potrošnje dugotrajnih dobara koja se prodaju u maloprodajnim lancima, što će uzrokovati optimizaciju zaliha ovih dobara u trgovačkim lancima, kao jednu od mjera povećanja efikasnosti poslovanja.

"Još jedan od trendova koji je moguće očekivati u budućnosti je porast udjela kupovine putem interneta, koji se najčešće koristi za kupovinu odjeće, obuće, časopisa, knjiga i elektroničkih uređaja“ naglašava Ćurić.

S druge strane, prisutnost maloprodajnih tvrtki na društvenim mrežama postaje sve značajnija s obzirom da se ovim kanalom dopire do sve više potencijalnih kupaca. Očekuje se da i regionalni maloprodajni igrači usklade pristup poslovanju i odnos prema inovacijama kako bi iskoristili nove prilike koje proizlaze iz procesa transformacije. Taj proces rezultira s progresivnošću maloprodajne industrije u kojoj se do kupca dopire putem društvenih mreža, pretraživača, web stranica, blogova, pametnih telefona a sve s ciljem pružanja novog, uzbudljivog digitalnog i fizičkog doživljaja kupovine.

"U Hrvatskoj gotovo 60 posto građana koristi internet, a oko 40 posto koristi neku društvenu mrežu. Prema istraživanju Ipsos Pulsa, najpopularnija društvena mreža je Facebook, čak 38 posto ispitanika ju koristi", ističe Tolić.

Agrokorova maloprodaja najveća u Adria regiji

Rubrike za dalje čitanje