Zemlje koje su uvele euro ne mogu zamisliti život bez njega, one koji nisu i ne žele

Većina građana, u deset odabranih zemalja EU, vjeruje u opstanak eura, pokazalo je istraživanje GfK Investment Barometera, kojeg GfK Verein zajedno s Wall Street Journal Europe provodi redovito od 1999.

Rezultati su pokazali da su građani i privatni investitori vrlo kritični prema postupcima svojih vlada u rukovanju krizom eura. Tek mali dio smatra da su njihove vlade dobro ili vrlo dobro postupale u toj krizi.

Pozitivne stavove prema euru više su iskazali muškarci, koji bi generalno ipak više željeli opstanak jedinstvene valute. Tako misle uglavnom i osobe s višim obrazovanjem. Korelacija je vidljiva i kod zemalja koje bi se jedenog dana mogle pridružiti euru, te su oni s višim stupanjem obrazovanja u Poljskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji otvoreniji prema uvođenju eura.

Zaključak istraživanje jest da oni koji već imaju euro uglavnom ne mogu zamisliti život bez njega, ali oni koji ga nisu uveli niti ga ne žele prihvatiti. U svim zemljama, gdje je provedeno istraživanje, nezadovoljni su s načinom kako su njihove vlade rješavale problem krize eura, ali ipak vjeruju da će euro opstati u narednih deset godina.

Čak 79 posto Grka je jako nezadovoljno potezima svoje vlade (58 posto vrlo nezadovoljno) što je najlošija ocjena od deset obuhvaćenih zemalja. Stoga se pokazalo da 44 posto ispitanih ne vjeruje da će se euro održati u slijedećih deset godina. Ipak, većina bi željela da euro opstane – čak njih 81 posto.

U Italiji je postupanje vlade u krizi eura negativno je ocijenilo 75 posto, no samo 31 posto bi željelo da im se vrati lira. U Španjolskoj povratak pezete želi 40 posto ispitanika, a tri od četiri ispitanika vjeruje da će se euro zadržati kao jedinstvena valuta u slijedećih deset godina.

Približno 38 posto Portugalaca želi da se vrati njihova prijašnja nacionalna valuta – escudo, dok ostali žele i dalje nastaviti plaćati u eurima. Oko 58 posto Francuza želi zadržati euro, a 67 posto ispitanih misli da će euro opstati u Francuskoj. U Njemačkoj su anketirani jako kritični prema radu vlade - 63 posto ocijenjuje ga negativno, a 40 posto bi se vratilo na marke. Čak 70 posto Nizozemaca želi euro i u budućnosti.

Među zemljama koje nisu uvele euro - Švedska, Poljska, Velika Britanija – više je građana koji su neodlučni. Tu više ispitanika smatra da su manje zahvaćeni krizom eura i više ih niti ne žele uvođenje eura.

U Britaniji Oko 60 posto ispitanih misli da će euro opstati i slijedećih deset godina, no 97 posto želi da i dalje koriste svoju valutu – britansku funtu. Čak 84 posto Poljaka želi i dalje zadržati zlote, a samo bi 12 posto Šveđana prihvatilo euro kao svoju valutu.