Robna razmjena: Brže raste izvoz iz BiH nego uvoz iz Srbije

Ukupna robna razmjena između Srbije i BiH u 2011. godini iznosila je 1.906.000.000 dolara, s tim da Srbija nije dostigla ukupnu razmjenu s BiH iz 2008. godine, dok je BiH premašila 2008. godinu, zato što, kako je kazao predstavnik Privredne komore Srbije Mitar Pržulj u povodu održavanja susreta gospodarstvenika Srbije i FBiH u Mostaru, brže raste izvoz iz BiH nego uvoz iz Srbije.

On je dodao je kako Srbija u BiH najviše izvozi pivo, kukuruz, električnu energiju i pšenicu, a BiH u Srbiju najviše izvozi koks, ugljen, dizel gorivo i proizvode od čelika.

"Kada je u pitanju robna razmjena između Srbije i BiH, tu ne možemo biti zadovolji zato što su u preko 90 posto slučajeva radi o klasičnim kupoprodajnim ugovorima.

Nam je cilj da unaprijedimo suradnju, a jedan od primjera je suradnja između industrije motora Rakovica iz Beograda i Soko transmisije iz Mostara. Njihovo je potencijalno tržište afričko tržište, a mi već imamo ugovorenu proizvodnju 15 000 traktora", kazao je Pržulj.

Također, postoje mogućnosti suradnje dviju zemalja u energetici. U pitanju je sliv rijeke Drine, o čemu već postoji potpisan protokol te suradnja u metalo-prerađivačkom sektoru.

Ukupna ulaganja Srbije u BiH, odnosno u Republiku Srpsku iznose milijardu eura, od čega je najveće kupovina Telekoma Republike Srpske. Ulaganja BiH u Srbiju iznose oko 100 000 000 dolara, a najveće ulaganje je kupovina građevinskog poduzeća Komgrap u Beogradu.

Inače, dvije zemlje imaju najviše problema u prometu poljoprivrednih proizvoda, odnosno nepriznavanja i s jedne i s druge strane veterinarskih uvjerenja, što poljoprivrednicima stvara duple troškove.

Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić kazao je kako ovakvi susreti gospodarstvenika iz Srbije i BiH nastoje potaknuti međusobno spajanje ili povezivanje s ciljem izrade zajedničkog proizvoda više tvrtki s jednog ili oba regiona.

Dodao je kako Srbija spada među najveće vanjskotrgovinske partnere BiH.

Učešće Srbije u ukunoj robnoj trgovini s BiH u 2011. godini palo je u odnosu na 2009., kao što je palo i s EU, a osnovni uzrok leži u tome što se pojavljuju novi dobavljači iz trećih zemalja (SAD, kina i Rusija), dodao je Lasić.