Tržište u ekspanziji: Potražnja za aromatičnim biljem iz BiH sve veća
Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je jedno od najbrže rastućih tržišta u BiH, a za njim postoji i ogromna potražnja sa inozemnog tržišta. Jedan od razloga za to je izuzetno visoka kvaliteta bilja koje uspjeva na ovim područjima.
(Smilje- najveća potražnja na svjetskom tržištu)
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u 2011. godini iz BiH izvezeno aromatičnog i ljekovitog bilja u vrijednosti od oko 22 milijuna KM, a uvezeno oko 10, 2 milijuna KM što je suficit od nekih 12 milijuna KM.
I sektorska analiza koja je rađena kroz projekt FARMA identificirala je povećanu potražnju za ljekovitim i aromatičnim biljem na međunarodnom tržištu, naročito za najosjetljivijim dijelovima biljaka, te zbog toga navode da je potrebno intenzivirati sustavni uzgoj ljekovitog bilja u BiH kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugrožene vrste.
Iako tržište uzgoja ovih vrsta bilja još nije razvijeno u onoj mjeri u kojoj bi moglo biti, neke firme su odlučile iskoristiti prednosti koje imamo za uzgoj ove vrste bilja. Jedna od njih je firma "Roing" iz Ljubuškog koja svu svoju proizvodnju eteričnih ulja plasira na američko tržište gdje surađuju sa svojim dugogodišnjim partnerima, a jedan dio izvoze i na europsko tržište.
Stipe Jukić, suvlasnik ove firme, kaže za eKapiju da je ovo područje jedno od malog broja podneblja koje ima klimu (osim dijela Hrvatske i Francuske) gdje uspijeva tako kvalitetno bilje. Oni su to znali iskoristiti i okrenuli su se proizvodnji eteričnih ulja. Pribavili su sve potrebne certifikate koje su im potrebni za izvoz.
Ono što im je trenutno problem je što zbog nedostatka sirovine ne mogu zadovoljiti potražnju na tržištu. Tako da su zbog toga bili prisiljeni propustiti pojedine poslove. Samtra da je potrebno da se država uključi i potakne razvoj ovog perspektivnog sektora od kojeg bi svi mogli imati dosta koristi. Federalno ministarstvo poljoprivrede, kaže Jukić, do sada nije pokazalo nikakav sluh kako bi pomogao kooperantima sa poticajima, a bez kooperanta oni ne mogu dobivati veće količine sirovina.
Naš sugovornik navodi da na našem području postoje velike perspektive uzgoja mente, kamilice i drugih biljaka koje uspijevaju samo na višim predjelima. Tu je i smilje koje je trenutno svjetski hit po potražnji.
"Mi smo prvi koji smo se počeli baviti plantažnim uzgojem ovog bilja jer smilje u prirodi nestaje i skoro ga nema. Mi smo ga počeli plantažirati, ali ono zahtjeva skupu kultivaciju, hoće kamen. To smo predstavili američkim partnerima pa ćemo vidjeti", kaže Jukić.
(Polje lavande)
I iz firme "Heljda eko" su zadovoljni otkupom svojih proizvoda. Oni se na svojoj plantaži od jednog hektara, koja je nalazi na Ivan planini, bave uzgojem heljde, nevena, artiočoke i matičnjaka. Plasman imaju na bh. tržište, a jedan dio ide i u daleku Australiju.
Emina Latifović, direktorica ove firme, kaže da su za sada krenuli sa ovim, a imaju i planove za slovenačko tržište, gdje su već ušli sa nekim manjim količinama, tako da se može reći da se lagano probijaju i na EU tržište. Prodaju gotove proizvode kao što su čajevi i tinkture od biljki koje uzgajaju na svojoj plantaži.
Aronija krči svoj put na bh. tržištu
Kako se kompanije sve više odlučuju za uzgoj biljaka koje se do sada nisu, u većim količinama izgajale kod nas, pokazuje i prva plantaža aronije u BiH koju je pokrenula firma Mediteran Inox iz Čelinca.
Nada Mihajlović, direktorica kompanije "Mediteran Inox", kaže da su se odlučili na uzgoj ove biljke jer se ona do sada na naše tržište uvozila iz Bugarske i Poljske. "Pomislili smo zašto da uvozimo aroniju ako taj zdravi proizvod možemo imati sa naših prostora", navodi naša sugovornica.
Iako im je ovo prva godina uzgoja kaže da su imali neočekivano visoki prinos te su u potrazi za strateškim kupcem koji bi otkupio čitav urod. Interesantno im je tržište Slovenije, Austrije, Njemačke te Makedonije. Imaju potvrdu da je biljka ekološki uzgojena, a u dogledno vrijeme planiraju ući i u certifikaciju za eko znak.
Tržište još uvijek u razvoju
Sektorska analiza rađena u sklopu projekta FARMA pokazuje također da domaće tržište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju, te da je potrebno educiranje svih sudionika u lancu vrijednosti i potrošača. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće tržište još uvijek nije dovoljno snažno. Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem tržištu imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inozemstvu tako i u zemlji. Naročito je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima, navodi se u ovoj analizi.
Danijela Kozina