Prepuštanje dva ostrva i vrha Kleka zamka za BiH

Na iznova pokrenute rasprave u hrvatskoj javnosti o neophodnosti ratifikacije Sporazuma RH s BiH o Luci Ploče i o granici, dr. Munir Jahić, profesor emeritus na Bihaćkom univerzitetu (na Sarajevskom su mu zamjerili deset godina radnog staža na Beogradskom univerzitetu, pa ga zato nisu proglasili emeritusom), ima zanimljiv ugao gledanja, gotovo potpuno oprečan onome što se o ovome čuje u BiH. Inače, prof. Jahić je siguran da aktueliziranje te priče nije rezultat želje da se jednom već slučaj stavi ad acta, (kako kaže Vesna Pusić), nego je ratificiranje zadaća koja stoji pred Hrvatskom, na njenom putu u EU, s rokom koji se približava kraju.

"No, dođe li u Hrvatskom saboru do ratificiranja, onda RH neće biti dužna tražiti dozvolu od BiH da gradi pelješki most, a `velikodušno` prepuštanje BiH dva ostrva i vrh Kleka je samo zamka za naivne. Oni i pripadaju BiH", ističe Jahić, apelujući na bh. vlast da poništi i ratifikaciju bh. Parlamenta.

"Jer, BiH je tim sporazumom onemogućen slobodan izlaz na otvoreno more, koji joj pripada prema Konvenciji o pravu mora", dodaje Jahić, podsjećajući na to da na Jadransko more, prema Konvenciji, pravo ima šest država, neovisno od dužine obale koja pripada svakoj od njih, a riječ je o Italiji, Hrvatskoj, Albaniji, Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Konvencija je izričita: nijedna od tih šest država ne može biti odvojena od otvorenog mora, a nakon razdruživanja iz SFRJ, Hrvatska je samoinicijativno, jednostrano, definirala teritorijalne i unutrašnje vode na štetu BiH, što je ušlo i u Sporazum o granici između dvije zemlje, kojeg je bh. Parlament 1999. ratificirao. "To je učinjeno na štetu BiH. No, ova činjenica je nepoznata i kod nas i u Hrvatskoj, pa otud tamo još postoje rezerve spram Sporazuma."

Jahić objašnjava: "Prema međunarodnom pomorskom pravu, BiH, kao obalna država i jedna od nasljednica SFRJ, (kako stoji i u Službenom listu FNRJ od 1947. god, br. 74) ima pravo, osim na unutarnje vode u zalivu Neum - Klek, i na teritorijalne vode, koje se od malostonskog zaliva protežu do otvorenog mora, te pravo na pripadajući epikontinentalni pojas, širine jedne milje, koji omogućava prolazak kroz svoje more: "E, da to stoji u Sporazumu, RH bi morala, u svakom slučaju, tražiti dozvolu od BiH za izgradnju pelješkog mosta", kaže prof. Jahić.