Mićo Gaćanović, pronalazač - Oskarovac koji je spasio 130 fabrika
Kada je 1990. godine na Svjetskom salonu Eureka u Briselu nominovan za Oskara za nauku, Mićo Gaćanović (60), tada mladi banjalučki doktor elektrotehnike pročuo se u svijetu pronalazača. Njegovi izumi spasili su proizvodnju u 130 preduzeća širom SFRJ, ali ne voli da ga zovu inovatorom, jer se danas, kaže, svašta proglašava inovacijom.
Dobitnik je najprestižnijih međunarodnih nagrada, a 2001. se okitio se najvišim priznanjem briselskog salona - Velikom lentom.
Izvorno se zove "La grand kordon" i to je priznanje dobilo samo sedam pronalazača u svijetu. Izgleda impresivno, široka svilena lenta i na njoj zlatni orden težak pola kilograma. "Kada bi se tako okićen pojavio na nekom prijemu, vjerovatno bi rekli: Vidi budale", kaže Gaćanović uz glasan smijeh.
Studirao je u vrijeme kada su fakultete osnivali giganti poput Energoinvesta, Čajevca i Incela, kako bi obezbjedili stručnjake za svoje pogone.
Radio je u Incelu i dogurao do glavnog inžinjera u istraživačkom centru sistema UNICEP. Magistrirao je i doktorirao na sopstvenom izumu- eliminatoru statičkog elektriciteta. Da nije tog izuma, bilo bi nemoguće napraviti selotejp, spakovati praškasete antibiotike u kaspule , hermetički zatvoriti čašiće jogurta...I danas se njegovi eliminatori mogu vidjeti u zagrebačkoj Plivi, Rafineriji nafte Brod, na benzinskim pumpama širom RS-a.
"Svi izumi su u suštini jednostavni, ali ih treba prepoznati, razumjeti, učiniti tehnološki korisnim. Nas univerzitetske profesore školovao je ovaj narod, a narod nas i danas plaća. Naša obaveza je da uradimo nešto korisno za zajednicu, a ne da prepisujemo referate i fraze koje ničemu ne služe", kaže Gaćanović.
Tvrdi da je danas omladina zapuštena, da im na univerzitetima ne pružaju nikakve uslove za razvoj i kreativnosti. Nekada se kaže, od izuma moglo dobro zaraditi. Sam je finansirao svoja istraživanja sa kojima je obišao svijet i omogućio svojim kćerkama da studiraju u Beču. Dans je to druga priča. Ovdje se od znanja ne može živjeti, jer nema privrede, kaže Gaćanović, koji je 1999. proglašen pronalazačem godine u svijetu. Danas je predstavnik Eureke za jugoistočnu Europu i član žirija ovog salona, te radi kao profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.