Hidrocentrale stale: Balkan pred redukcijama?

Proizvodnja HEP-ovih hidroelektrana lani je smanjena za 27 posto, a u prvih sedam mjeseci 2012. godine manja je 11 posto od plana, rekli su nam iz HEP-a, dodavši da do kraja godine očekuju smanjenje od 8 posto, a povećanje uvoza električne energije za 9,5 posto više od plana. Kao glavne opskrbne smjerove naveli su Mađarsku i Sloveniju.

Dodatni uvoz struje zbog nepovoljnih hidroloških prilika opteretit će poslovanje HEP-a jer se nabava potrebnih količina električne energije ugovara na godišnjoj razini prema procjenama potreba. No, s obzirom na ekstremnu sušu, dodatne količine nabavljaju se na burzama električne energije, na tzv. spot tržištu, po znatno višim cijenama koje u posljednje vrijeme dostižu i 60 eura za mWh. Za sada je teško procijeniti količinu električne energije koju će Hrvatska morati uvesti zbog suše do kraja godine i u prvim mjesecima iduće godine, je to ovisi o hidrometeoroloških prilikama, ali s obzirom na to da je cijena struje stalno raste, zasigurno će izdvajanje za dodatne količine električne energije iznositi stotine milijuna kuna, piše business.hr

Problematična regija

Dvogodišnja suša donijela je izrazito nepovoljne hidrološke prilike i znatno smanjenje proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, ali i u ostatku regije. Jugoistočna Europa suočava se s novom krizom u opskrbi strujom, a ona je rezultat gotovo dvogodišnjeg sušnog razdoblja. Ljetni porast potrošnje za sada se uspješno pokriva uvozom energije iz Slovenije, Mađarske i manjim dijelom iz Bugarske. Ipak, nastavi li se sušno razdoblje, rast će brige jer bi se zbog niskog vodostaja rijeka i akumulacija regija na jesen i u zimu mogla suočiti s ozbiljnim problemima u redovnoj opskrbi električnom energijom.

Od izvoznika uvoznici

Kako navodi Martin Burdett, analitičar vodećeg svjetskog dobavljača energije, petrokemijskih proizvoda i metala grupacije Platts, trgovci ističu da će nastavak suše neizbježno rezultirati rastom cijena struje na regionalnom i međunarodnom tržištu, što će dodatno opteretiti državne elektroprivrede koje će morati uvoziti struje. Koliko je ozbiljna situacija, postalo je jasno prošloga tjedna kada se rumunjska Hidroelectrica, inače jedan od najvećih regionalnih izvoznika energije, zbog niskog vodostaja u hidroakumulacijama pozvala na višu silu i otkazala sve ugovorene prodaje namijenjene izvozu. Balkan dodatno opterećuje rekordno nizak vodostaj Dunava, a i ostali veći vodotokovi u regiji suočavaju se s izrazito negativnim hidrološkim procjenama.

U međuvremenu je u Albaniji ČEZ (operater tamošnje distribucije) 6. kolovoza potvrdio da je gotovo učetverostručio uvoz električne energije, sa 100 gWh uvezenih u srpnju na 350 gWh struje mjesečno. "Odluka o povećanju uvoza potez je koji su ČEZ i Albanija oduzeli radi stabiliziranja energetske situacije u zemlji", navodi se u priopćenju ČEZ Shperndarje. "Naša kompanija iz Praga odlučila je osigurati veću svotu novca za nabavu energije kako bi osigurala nesmetanu opskrbu potrošača u Albaniji u dolazećim mjesecima", navodi se u priopćenju. ČEZ je objasnio da je cilj odluke o većoj kupnji čuvanje akumulacija za jesen i zimu.

Sredinom srpnja Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, također jedan od vodećih regionalnih izvoznika energije, priopćila je da je proizvodnja iz hidroelektrana u 2012. godini niža za čak 42 posto od 3280 gWh, koliko je bilo u planu. "U prvoj polovini godine, proizvodnja hidroelektrana pokrila je samo 18 posto ukupne proizvodnje", rekao je u srpnju Mirsad Šabanović, voditelj opskrbe i trgovine EP BiH. Glavni direktor EP BiH Elvedin Grabovica rekao je kako se očekuje da će ukupna proizvodnja EP BiH u 2012. biti 20 posto niža od proizvodnje u 2011. dijelom zbog remonta postrojenja od 215 mW u termoelektrani Tuzla, a najviše zbog produženog sušnog razdoblja. BiH je jedini izvoznik struje na zapadnom Balkanu, a čak 40 posto energije proizvodi u hidroelektranama.

Remont termoelektrana

Trgovci električnom energijom ističu da bi i uz obilne snježne padaline početkom godine bile potrebne izuzetno velike padaline da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalnu razinu. "Ovo ljeto što se tiče padalina čak nešto gore od ljeta 2011., posebno kada se uzme u obzir da su vodostaji u akumulacijama već bili na niskoj razini", rekao je Mladen Apostolović, voditelj trgovine i portfelja EFT Group.

"Dodatno je opterećenje remont znatnog broja termoenergetskih objekata u regiji, što je u drugom kvartalu godine rezultiralo većom proizvodnjom hidroenergetskih objekata i dodatnim pražnjenjem akumulacija. Proizvodnja hidroelektrana u regiji od listopada 2011. do ožujka 2012. bila je najniža u posljednjih 15 godina. Proizvedeno je oko 11 tWh energije, što je čak 56 posto ispod prosjeka", objasnio je Apostolović ukazujući da je to prije svega regionalni problem jer Balkan proizvodi više od 25 posto energije u hidroelektranama. "Ukupna proizvodnja energije u prvih šest mjeseci ove godine u regiji je 16 posto manja nego lani, a u BiH je manja čak 50 posto u odnosu na višegodišnji prosjek", objasnio je.

Analitičari su složni u procjeni da će se balkanske zemlje suočiti s ozbiljnim problemom u osiguranju dovoljno energije za sezonu grijanja izostanu li velike padaline u četvrtom kvartalu godine.

"Normalna će opskrba u tom slučaju gotovo isključivo ovisiti od pouzdanosti rada velikih termoelektrana u regiji. Elektroprivreda Srbije nedavno je objavila da im je zbog remonta izvan pogona 1200 MW kapaciteta (TENT A5, TENT B1 i Kostolac B2) te da je planirano da se ti blokovi vrate na mrežu tijekom sezone grijanja, tek krajem listopada ili početkom studenoga. Zato sam siguran da će se regionalne elektroprivrede dobro pripremiti i pravodobno osigurati dovoljne količine energije radi osiguranja vlastitih sustava u slučaju potencijalno kritičnih situacija", zaključio je Apostolović.