Berislav Blagojević, pisac - Materijala imam za nekoliko života

Naš mentalitet je takav da smo oduvijek imali tendenciju da veličamo ono što nam dolazi sa strane, a da omalovažavamo domaće vrijednosti, iako to možda nije vidljivo na prvi pogled, kaže Berislav Blagojević, jedan od rijetkih pisaca mlađe generacije u RS koji je isključivo svojim stvaralaštvom uspio da skrene pažnju na sebe i čiji je rad ove godine prepoznat i nagrađen i iz Fonda "Borislav Pekić".

Blagojević je objavio tri knjige, ali i više od 20 popularnih, stručnih i naučnih radova. Zastupljen je u brojnim zbornicima i časopisima, a priznanje "Borislav Pekić" ove godine mu je pripalo za nacrt romana "Tiši od vode".

Ovaj književnik smatra da u veličanju mnoštva stvari koje nam dolaze sa strane ni književnost nije izuzetak.

"Banjalučka knjižara će, recimo, reklamirati neki plitki američki (polu)bestseler do besvijesti, ali o knjizi domaćeg autora neće napisati ni riječ. Naravno, jasan je trgovački aspekt svega, ali domaćeg pisca ne treba diskvalifikovati prije nego što mu se pruži prilika. Ovo je samo dio šire problematike koja obuhvata neadekvatno izdavaštvo i distribuciju, neuvažavanje činjenice da se pojavljuju nova imena i nova djela čija nam se poetika može ili ne mora sviđati, ali koja u sebi nose novi glas, a često i novi kvalitet", kaže on.

Navodi da je piscu za priču ponekad dovoljno pogledati izraze lica ljudi na ulici ili u gradskom prevozu.

"Kada se tome pridoda otrovna porcija vijesti, pedeset nijansi crne... hronike, materijala za pisanje ima za nekoliko života. Međutim, inspiraciju crpim i iz ličnih iskustava, tako da u mojoj prozi ima i dosta biografskih elemenata", priznaje ovaj autor.

Problem skromne posjete mladih ljudi književnim večerima Blagojević objašnjava time da većina ljudi još misli da su to događaji gdje se okupljaju zgrbljeni knjiški moljci koji govore nerazumljivim jezikom.

"To je pogrešna percepcija koja se, ipak, mijenja, naročito kada su mlađi autori u pitanju. Sjećam se, na primjer, sjajnog i krajnje iznenađujućeg nastupa Bore Kapetanovića na promociji romana Gorana Dakića, ili dinamične promocije knjige Lane Bastašić u jednom manje formalnom prostoru, kafeu", rekao je on.

Podsjetio je i da se na književnim večerima koje je priređivala Narodna i univerzitetska biblioteka RS ponekad slušala muzika u izvođenju učenika ili studenata, pilo se vino ili čaj...

"To su načini za uspješno suzbijanje predrasuda o veličanstveno dosadnim književnim večerima. Nadam se da će ovaj trend imati još više uticaja na potencijalne posjetioce budućih književnih druženja", dodao je on.

Kada je u pitanju položaj pisaca u BiH, ovaj autor navodi da je nepovoljan, te da su mladi autori u još gorem položaju jer se često dešava da sa gotovim rukopisom godinama lutaju nemoćni da ga objave.

"Knjiga i kad se objavi, nerijetko sredstvima autora, ostaje u skladištima ili biva poklonjena tek rodbini i prijateljima. Zbog nedostatka medijske pažnje i angažmana izdavača oko promocije i distribucije, knjige domaćih autora, posmatrano kroz vizuru čitalaca, nikad nisu ni obljavljene", naveo je Blagojević.

Smatra da iz tog razloga nije ni čudno da mladi autori traže profesionalniji odnos i izdavače u okruženju čim se za to ukaže prilika.

"Istina, nije problem samo s izdavačima, već sa cjelokupnim tržištem, besparicom i krizom kulture čitanja uopšte", dodaje on.

Ovaj mladi pisac kaže da književnost i književnici dolaze iz naroda, te da iz tog razloga pisci, pa ni članovi žirija, nisu imuni na politizacije, pritiske, kumsko-prijateljske odnose ili nacionalne ključeve.

Berislav Blagojević rođen je 1979. godine u Slavonskom Brodu. Magistar je geografskih nauka. Do sada je objavio sljedeće knjige: Lamentacija po Sofroniju (2005), Trebao sam biti riječ (2005) i Ja, revolucionar (2010). Poeziju i prozu je objavljivao u brojnim časopisima.

Dobitnik je prve nagrade književnog konkursa "Susjedi" u organizaciji Gete instituta i Francuskog instituta u BiH i prve nagrade za najbolju kratku priču u 2011. godini na konkursu časopisa "Avlija" iz Crne Gore.

Nezavisne novine/Buka