Građevinci očekuju veći broj dozvola za rad u Njemačkoj

Domaći građevinci očekuju da bi s početkom naredne godine mogli dobiti više dozvola za rad u Njemačkoj, jer bi im Hrvatska po ulasku u EU trebalo da ustupi dio svojih detašmana za rad u toj zemlji.

Tokom proteklih osam godina u BiH se građevinske i uslužne firme jagme za samo 2.000 dozvola za rad u Njemačkoj, što je ukupan broj detašmana koji se na nivou BiH dodijeli godišnje. Prema trenutnom ključu, dozvole za rad se raspoređuju u omjeru jedna trećina detašmana za RS, a dvije trećine firmama iz FBiH, ili preciznije RS dobije ukupno 667, a FBiH 1.333 dozvola za rad.

Ipak, ulaskom Hrvatske u EU pritisak na dodjelu detašmana bi mogao biti djelimično umanjen, jer se očekuje da će Hrvatska ka BiH usmjeriti dio od svojih 4.000 detašmana za rad u Njemačkoj.

"Hrvatskim firmama naredne godine ovi detašmani neće biti potrebni, tako da imamo osnov da se nadamo kako će nam oni ustupiti dio svojih dozvola", rekao je Stanko Ivaštanin, sekretar Komisije za raspodjelu detašmana u Privrednoj komori RS.

On je ovakav stav podržao činjenicom da je BiH po ulasku Slovenije u EU s njom sklopila ugovor o trajnom prenosu njihovih 800 detašmana na BiH.

"Procedura je takva da, ukoliko se Hrvatska i odluči na takav potez, treba potpisati međudržavni sporazuma o trajnom ustupanju dijela detašmana u korist BiH. Takav sporazum bi trebalo da odobri Njemačka, a smatram da bi njihov odgovor bio potvrdan, jer oni iskazuju konstantnu potrebu za angažmanom naših građevinaca", rekao je Ivaštanin.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ocijenio je da kod pitanja mogućnosti preuzimanja što većeg broja hrvatskih detašmana na scenu treba da istupi bh. diplomatija, koja od Hrvatske treba da izdejstvuje dobijanje što većeg broja detašmana u BiH.

Tokom proteklih osam godina u BiH se građevinske i uslužne firme jagme za samo 2.000 dozvola za rad u Njemačkoj

"Dosadašnja praksa je pokazala da u ovakvim situacijama vlasti nisu pravovremeno djelovale niti pokazivale dovoljan angažman", rekao je Pavlović.

On je istakao da ukoliko predstavnici privrednih komora ne intenziviraju pregovore za dobijanje dijela hrvatskih dozvola za rad u Njemačkoj, teško da se može očekivati dobijanje značjnijeg broja dozvola.

"BiH još nije pokrenula inicijativu za potpisivanje sporazuma s Rusijom, koja je ogromno građevinsko tržište, dok je poznato da građevinske firme iz Srbije uspješno rade na ruskom tržištu. Sada građevinske firme iz BiH preko Beograda iznalaze opcije izlaska na rusko građevinsko tržište", rekao je Pavlović.

Borivoje Račić, direktor banjalučke "Termomontaže", firme za instalaciju centralnog grijanja i svih vrsta toplovoda i vrelovoda, rekao je da su već obaviješetni kako će ove godine dobiti 30 detašmana za rad u Njemačkoj.

"Na građevinskom tržištu vlada jaka konkurencija. S jedne strane nije lako dobiti detašmane, a i kada ih već imate i odete u inostranstvo, morate biti spremni da se suočite sa snažnom konkurencijom sve većeg broja nadolazećih radnika iz zemalja jugoistočne Evrope", rekao je Račić.

On je objasnio da ni na tržištima situacija nije nimalo laka, te da se domaćim preduzećima po dobijanju dozvole za rad lako može desiti da u inostranstvu ne nađu dovoljno posla.