Ulazak Hrvatske u EU šansa i za BiH

I Hrvatska i BiH će svoje odnose poslije ulaska Hrvatske u članstvo Evropske unije nastaviti da grade na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Kako u sličnoj situaciji nije bilo zastoja u odnosima Hrvatske i Slovenije, ne vidim zašto bi ih bilo između Hrvatske i BiH. Upravo suprotno.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar preduzetništva i zanatstva Hrvatske Gordan Maras.

On je naglasio kako je BiH među najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima.

"Kako u Hrvatskoj ne vodimo posebne statistike o trgovinskim odnosima s entitetima u BiH, mogu samo pretpostaviti da i saradnja naših s preduzetnicima iz Srpske bitno ne odstupa od saradnje s njihovim poslovnim partnerima u čitavoj BiH. I u uslovima globalne krize i recesije privredna saradnja između Hrvatske i BiH ponešto je rasla, dok je s velikom većinom drugih zemalja, pa i onih koje su nam najveći i najvažniji partneri, manje ili više padala", kazao je Maras, naglasivši kako je tržište BiH poslije italijanskog najveće izvozno tržište je su u prvih osam mjeseci ove godine izvezli robe i usluga u vrijednosti od 5,84 milijarde eura, gotovo 200 miliona eura više nego u istom lanjskom periodu. Te je kako kaže Maras ukupna robna razmjena s BiH u vrijednosti od oko 8,6 milijardi kuna (oko dva miliona KM) odmah iza njihove ukupne robne razmjene s Italijom i Njemačkom, s tim da jedino s BiH ostvaruju suficit u robnoj razmjeni, što samo po sebi govori koliko je njihpovim preduzetnicima i zanatlijama važna privredna saradnja i tržište BiH.

Također, Maras napominje kako Hrvatske kompanije su poslije Holandije najviše investirale u BiH, gotovo 550 miliona eura.

"Kompanije iz BiH su u Hrvatsku do sada uložile oko 100 miliona evra, i po visini ulaganja su na 26. mjestu. Prostora za investiranje ima u oba smjera, očigledno. I naše pristupanje EU sredinom sljedeće godine podstaći će barem nešto više ulaganja u oba smjera, kako bi dio naših kompanija i dalje lakše poslovao na tržištima BiH, ali i kako bi dio kompanija iz BiH preko svojih kompanija-kćeri u Hrvatskoj, u koje će eventualno investirati, poslovao ne samo u Hrvatskoj, nego na čitavom tržištu EU. Mnogo prostora za unapređenje saradnje vidim i u mogućnostima zajedničkog nastupa na trećim tržištima. "

Ulaskom Hrvatske u EU Maras kaže kako će nekih promjena biti u robnoj razmjeni Hrvatske sa zemljama iz regiona, odnosno s članicama CEFTA, pa i sa BiH. Ipak, ističe nema razloga da članstvo u EU pogorša odnose.

"Prije bih rekao da će ih unaprijediti i poboljšati. I Hrvatska i BiH će svoje odnose poslije našeg ulaska u članstvo EU nastaviti da grade na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU. Kako u sličnoj situaciji nije bilo zastoja u odnosima Hrvatske i Slovenije, ne vidim zašto bi ih bilo između Hrvatske i BiH. Upravo suprotno. Kao što je Hrvatska svoje odnose sa Slovenijom i ostalim članicama EU razvijala na osnovu svog SSP-a s Unijom i pri tom čitav svoj sistem i pravila igre usklađivala s evropskim nasljedstvom, tako će i BiH biti dodatno podstaknuta da uspješno i brže savladava prepreke na putu prema članstvu u EU. Hrvatska će joj u tome koliko god može pomagati, jer je to i u našem interesu."

Za pripremu BiH kada Hrvatska uđe u EU, formula je jednostavna, naglašava Maras, tj. dosljedno primjenjivati SSP koji je BiH potpisala sa EU i nastaviti proces pristupanja Uniji, što pretpostavlja preuzimanje evropskog pravnog nasljeđa i standarde koji važe na tržištu EU. Ističe kako nije lako, ali je dugoročno korisno jer doprinosi i kvalitetnijem unutrašnjem uređenju zemlje i njene privrede, čini nas konkurentnijim na evropskom i svjetskom tržištu, a time i uspješnijim u razvoju i rastu privrede i zemlje u cjelini.

Uloga privrednika

Govoreći o privrednicima i njihovim ulogama u prilagođavanju činjenici da će Hrvatska postati član EU, Maras kaže kako mnogi preduzetnici iz Hrvatske i BiH i do sada su poslovali na tržištu EU ili su poslovno sarađivali sa kompanijama iz Unije na domaćim tržištima. Svoju proizvodnju i poslovanje prilagodili su i uskladili s evropravilima, a sada će to morati postepeno učiniti i oni koji do sada nisu to uradili. Što prije to učine, biće bolje za njih, ali i za ukupnu privredu.