Od njive do trpeze - Standardizacija poljoprivredne proizvodnje u 7 opština RS do 2014, u planu izgradnja skladišta za voće i povrće u Aleksandrovcu

Svakom poljoprivredniku je cilj da njegov krajnji proizvod, iza kojeg stoji trud i višemjesečni rad, nađe mjesto ne samo na tržištu naše zemlje, već i u Evropskoj uniji (EU). A ne treba ponavljati kako baš EU ima stroge standarde kvaliteta u proizvodnji i distribuciji poljoprivrednih proizvoda. Kvalitet mora biti zagarantovan, a to dalje rezultira zadovoljnim kupcem, što je posebna satisfakcija za onoga ko je tvorac. Ali, put jedne voćke do supermarketa nije lak, pa je svaka pomoć poljoprivrednicima dobro došla.

Prije dvije godine počela je implementacija projekta "Unapređenje preduzetništva u ruralnim područjima kroz podsticanje konkurentnosti i marketinškog potencijala". Projekat pomaže USAID, realizatori su Udruženje proizvođača voća "Integralna proizvodnja voća" i Zadruga "OPZ Voće i Povrće Krajine". Podsticanje konkurentnosti proizvođača voća i povrća kroz uvođenje i certifikaciju njihove proizvodnje u skladu sa smjernicama Global Gap-a, predstavlja glavni cilj projekta, koji će trajati do aprila 2014.

Projekat se, inače, implementira u Banjaluci, Laktašima, Gradiški, Srpcu, Kozarskoj Dubici, Prijedoru i Novom Gradu. Poljoprivrednicima se pružaju usluge "od njive do stola", a to uključuje IPM menadžment u proizvodnji voća i povrća, primjenu standarda Global Gap-a, sortiranje, pakovanje, marketing i prodaju sviježeg voća i povrća.

Kako za "eKapiju" kaže dipl. inž. poljoprivrede Mile Gluvačević iz Udruženja "Integralna proizvodnja voća", projekat koji ukupno traje tri godine, podijeljen je u nekoliko perioda shodno glavnim aktivnostima. U prvoj fazi, sa dvojicom kolega iz Udruženja, najprije je radio na savjetovanju proizvođača, kako bi ih upoznali sa svim detaljima koje treba preuzeti kako bi standardizovali rad.

- U prvoj godini 46 farmera je uvelo Global Gap standard, u drugoj godini isto toliko, a u tekućoj očekujemo više od 100 novih. Prošlu godinu su obilježili mrazevi i suše, što je izazvalo probleme u proizvodnji, pa nismo imali kod koga da djelujemo. Ova godina je, međutim, dobro počela - kaže Gluvačević.

Global Gap - izvoz bez rizika

Prije nego što su krenuli sa projektom, potpisali su Memorandum o razumijevanju sa Ministarstvom poljoprivrede i opštinama Laktaši, Prijedor i Gradiška. Ostale četiri opštine su i ranije podržavale njihove aktivnosti, pa je sa ovim projektom samo nastavljena uspješna saradnja.

Cjelokupna interakcija između Udruženja i Zadruge "OPZ Voće i Povrće Krajine" ide tako da Zadruga otkupljuje ono što proizvedu članovi Udruženja i dalje ga plasira na tržište, kako domaće tako i inostrano. Bilježi se izvoz u Hrvatsku, Njemačku, Austriju, Švajcarsku... Gluvačević navodi da je interesovanje za šljivom uvijek prisutno.

- I u BiH i u inostranstvo plasiramo velikim trgovačkim centrima. Ali ono što je bitno napomenuti je da kupac van BiH traži obično 200-300 tona određenog voća ili povrća, ispod toga ne ide. A da bi bi se tolika količina isporučila, neophodno je standardizovati cijeli proces. Mi danas u Udruženju imamo oko 175 farmi, koje zapošljavaju u prosjeku 5, 6 radnika, tako da po našoj računici, oko 800 ljudi je direktno uključeno u sistem proizvodnje, i oni jasno osjećaju benefite od uvođenja Global Gap standarda - ističe Gluvačević.

Global Gap se pokazao kao odličan okvir za promociju povećane bezbjednosti hrane i zaštitu životne sredine. Tehnike proizvodnje sa povećanim korišćenjem IPM metoda se poboljšavaju, što dovodi do sigurnijeg i boljeg kvaliteta proizvoda na tržištu.

Sama certifikacija, kako saznajemo, košta 2.500 KM, a cilj Udruženja je da se izbori da farmeri plaćaju samo 10%, i to vraćanjem kroz robu. Gluvačević nam, takođe, navodi kako su nabavili sortirku za jabuku, breskvu i paradajz, kao i za krompir i luk, uz pakirnicu. Riječ je o velikoj investiciji od oko 500.000 KM.

- Osim toga, imamo i izvještajno-prognoznu stanicu, koju poljoprivrednici koriste za praćenje štetočina i bolesti koje napadaju biljke. Naravno, tu je i druga sitna oprema koju smo dobili, a sve u želji da unaprijedimo proizvodnju, što smo već u velikoj mjeri postigli. Nabavili smo i amabalažu, pa smo postali prepoznatljivi na tržištu.

Veliki zadatak koji hoće uskoro da realizuju jeste i izgradnja skladišta za voće i povrće, sa hladnjačom i ostalom opremom, koja bi se nalazila u Aleksandrovcu, u Laktašima. Zemlja je kupljena, idejni projekat objekta je gotov, ali nedostaje novac. Resorno ministarstvo i lokalna uprava su dali saglasnost, pa se samo čeka finansijski momenat za početak realizacije.

Uz sve velike projekte do aprila 2014. godine Udruženje će intezivno raditi na edukaciji, dodatnom opremanju savjetodavne službe i jačanju saradnje sa ostalim udruženjima u BiH. Svima je poznato koliko potencijala ima BiH u poljoprivredi, pa tako kvalitetne saradnje, inovativnih projekata i zaštite malih proizvođača nikada dosta.

Teodora Brnjoš