Evropska komisija skeptična oko modela spasavanja NLB banke - Za novu dokapitalizaciju potrebno oko 400 mil EUR
Sudbina Nove Ljubljanske banke (NLB) i dalje je neizvjesna. Rejting agencija Moody"s snizila je nedavno dugoročnu ocjenu rejtinga NLB-a sa B2 na Caa2, s negativnim izgledima. Rejtingom Caa2 ocjenjuju se banke koje imaju lošu kreditnu sposobnost i vrlo visok kreditni rizik.
Nenaplativi krediti
Za (novu) dokapitalizaciju bi, prema procjenama uprave, ove godine trebalo da se osigura oko 400 mil EUR, a upitna je kratkoročna perspektiva za banku da počne poslovati s dobiti, nakon više godina u kojima je zabilježila negativan rezultat.
Udjel loših kredita u kreditnom portfelju te banke s krajem prošle godine dostigao je gotovo trećinu (28,2%) ukupnog kreditnog plasmana, a Moody"s je procijenio da bi se taj postotak mogao i povećati zbog visoke zaduženosti poduzeća koja su komitenti NLB-a. Stanje bi bilo vjerojatno i gore da Europska komisija nije sredinom srpnja 2012. privremeno odobrila injekciju kapitala od 382,9 milijuna eura za ovu najveću slovensku banku uz dodatne rezerve koje su povučene iz državnih fondova.
Opseg loših zajmova slovenske najveće banke, Nove Ljubljanske banke (NLB), prema podacima iz rujna prošle godine, iznosio je vrtoglavih 2,09 mlrd EUR, a najveći dužnici su bile bankrotirane građevinske kompanije kao što su "SCT", "Primorje", "Vegrad", "Zvon 1" i "Telko T2", od kojih su neke radile i velike infrastrukturne projekte u BiH, a skora naplata tih dugova je upitna.
- Trebat će nam najmanje dvije godine da stanemo na noge - ocijenio je u izjavi za medije izvršni direktor NLB banke Janko Medja govoreći o planovima ozdravljenja banke, dok je slovenska premijerka Alenka Bratušek kao prvi prioritet označila stabilizaciju bankarskog sektora u zemlji koju zbog ovog problema nazivaju novim Ciprom.
U posljednjih nekoliko godina država je u NLB "upumpala" oko 500 mil EUR. Sad je naložila štednju pa banka za jednu petinu treba smanjiti broj osoblja, a planira takozvane "loše kredite", čija se vrijednost procjenjuje na 1,3 mlrd EUR, prebaciti u takozvanu "lošu banku". Cijeli sanacijski proces bi se odvijao do 2017. godine. No, predstavnici Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda su u preliminarnoj ocjeni izrazili veliku skepsu oko uspješnosti ovog modela.
I u BiH poteškoće
Kriza u Sloveniji mogla bi se odraziti i na poslovanje članica NLB grupacije koje posluju u BiH kroz dva subjekta – NLB Tuzlansku banku i NLB Razvojnu banku Banjaluka. Prema prošlogodišnjim podacima, poslovanje NLB-a u FBiH je bilo pozitivno i banka je bila odgovarajuće dokapitalizirana.
U portfelju imaju velike trgovačke lance u FBiH, ali i najveće državne kompanije iz oblasti energetike i komunikacija. No, ova banka ima poteškoća u poslovanju i u BiH slično kao i u Sloveniji, konkretno, s nenaplativim kreditima. Prekjučer (22. maj 2013.) je na Brdu kod Kranja održan i sastanak ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića sa slovenskim ministrom policije Gregorom Virantom. Kako je priopćeno, "razgovaralo se i o problemima koji su u vezi s poslovanjem NLB banke u BiH i načinu na koji je ta banka oštećena".
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajt "Dnevnog lista" od 24. maja 2013.)