Male hidroelektrane sve isplativije - Puštanje u rad centrale "Voljevac" na Vrbasu do jeseni 2013.

(Foto: shuttestock.com)

Stručnjaci kažu kako je prednost malih u odnosu na velike hidrocentrale to što se, uz snabdijevanje stanovništva strujom, uređuje vodotok (riješava problem bujica, spriječava stvaranje nanosa i slično), stvara mogućnost za navodnjavanje, sportski i privredni ribolov, te za uređivanje rekreacionih zona.

Kako hidrocentrale koriste obnovljivi izvor energije, loš uticaj na okolinu je minimalan, pa su zbog toga najmanja protivljenja njihovoj izgradnji. Sva voda koja je potrebna za proizvodnju struja, vraća se u vodotok, bez gubitaka i straha od eventualnog zagađenja.

Među prvim pitanjima koje se nameće u ovoj oblastu je - do koje snage postrojenja se govori o mHE? U literaturi se navodi granica do 5 MW - ispod nje su mini hidroelektrane, a iznad tog nivoa snage su velike hidroelektrane.

Višegodišnje iskustvo

Da je i u BiH odavno prepoznat potencijal rijeka i isplativost malih hidroelektrana, pokazuje primjer preduzeća "Paloč" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, koje je do sada učestvovalo u izgradnji, ali i finansiranju nekoliko takvih projekata. Najnoviji, koji je već pri kraju, je izgradnja mHE "Voljevac" u Gornjem Vakufu-Uskoplju, koja bi trebalo da bude puštena u rad za dva do tri mjeseca. Ta mala hidrocentrala imaće snagu od 1 MW, a "Paloč" je suinvestitor u ovom projektu.

Kako u razgovoru za portal "eKapija.com" kaže Igor Zeko, rukovodilac komercijale u "Paloču", u ovu oblast su ušli najprije izgradnjom mHE "Duboki potok" i mHE "Sastavci", snage po 1 MW, koje su i danas u njihovom vlasništvu.

- Nakon toga, uslijedile su još četiri male hidroelektrane u saradnji sa sarajevskim preduzećem "Tehel" i preduzećem "Rose Wood" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. U 2011. godini, radili smo na mHE "Crima" u općini Prozor Rama. U planu su i male hidroelektrane u Srednjebosanskom kantonu, gdje nameravamo da se prijavimo na konkurs za dodjelu koncesija – kaže Zeko.

Naš sagovornik kaže da su se ovom poslu okrenuli jer je riječ o "zelenoj ekonomiji", tj. obnovljivim izvorima energije, ali i prihvatljivim uslovima. Posjeduju sopstvenu mehanizaciju, dovoljno iskustva i stručnosti da se upuste u ovakve projekte. Navodi da su se do sada najviše bazirali na potencijal rijeke Vrbas, na kojoj su i podigli "Sastavce", ali da je isto tako primaljiva i dolina Lašve, koja protiče kroz Travnik, Vitez, Busovaču.

- Svaka rijeka u BiH ima potencijal da na njoj "niknu" male hidrocentrale. Ono što je najbitnije u funkcionisanju tih postrojenja, jeste pad i količina voda, od vodozahvata do ulaska u strojaru.

Papirologija glavna prepreka

Stručnjaci kažu da se mHE projektuju u gornjim tokovima rijeka, koji su obično nepristupačni prostori, bez osnovne infrastrukture, pa njihov razvoj direktno utiče i na razvoj te sredine. Uz to dolazi i zapošljavanje, što je svakako veliki značaj za jednu opštinu.

Do trenutka puštanja u rad, potrebno je ispuniti mnogo uslova, a pribavljanje potrebne dokumentacije i dalje je veliki problem za investitore koji se odluče na ovaj korak. Najprije je potrebno dobiti koncesiju od Vlade određenog kantona, saglasnost od općine, riješiti vlasništvo nad zemljištem na kojem je planirano podizanje hidrocentrale. Sve to je u BiH itekako otežano i zahtjeva podizanje na veći nivo, koji će obezbijediti brže i efikasnije sprovođenje procedure, kako se investitori ne bi preusmjerili na neko drugo tržište.

Zeko nam kaže da im je samo u poslednjem projektu trebalo dvije do tri godine da se izbore sa papirologijom, "što je veliki nedostatak".

- Ali, trud se na kraju isplati, kako sa stanovišta ekologije, tako i zbog ekonomske isplativosti.

Da bi se investicija isplatila, kaže, nužno je da prođe 4 do 7 godina, a korist može doći i prije. Ulagači u BiH u ovoj oblasti su najčešće Austrijanci, Slovenci, Njemci, Hrvati, koji već imaju iskustva u trgovanju energijom i koji poznaju važnost ulaganja u hidroenergetiku.

Ambiciozni planovi

Male hidroelektrane se, osim na manjim rijekama grade i na potocima, kanalima pa čak i vodoopskrbnim sistemima.

Prema načinu iskorištavanja voda, dijele se na protočne (bez akumulacijskog bazena) i akumulacijske (s prirodnim ili vještačkim akumulacijskim bazenom).

U planu je da se u BiH izgradi oko 500 malih hidroelektrana. "Elektroprivredi BiH" su interesantni projekti na slivu rijeke Neretvice, a "Elektroprivredi HZ HB" rijeka Cetina, Trebižat, Mlada, Lištica…

Susjedna Srbija je u februaru 2013. objavila konkurs za dodjelu saglasnosti i energetskih dozvola za izgradnju tih objekata na 317 lokacija, koje bi im donijele investicije u vrijednosti od 120 do 200 mil EUR i zapošljavanje 1.000 judi.

T.B.