Smanjenjem poreza i doprinosa na plate 5.000 novih radnih mjesta - Šta je predviđeno mjerama za unapređenje industrije namještaja?

(Foto: Teodora Brnjoš)

S obzirom na kvalitet drvne sirovine u našoj zemlji, tradiciju i respektabilan izvoz proizvoda ka evropskim zemljama, laički bi se moglo zaključiti da je sektor drvoprerade ona privredna grana za koju i nema mnogo brige. Međutim, iako je BiH prepoznata kao zemlja koja proizvodi kvalitetan namještaj, mnogo je segmenata poslovanja ovog sektora koja nužno iziskuju bolju strategiju i jaku podršku resornih institucija. Nedavne informacije o obustavljanju proizvodnje u živiničkom "Konjuhu" samo su jedan od pokazatelja da bi trebalo što prije ući u koštac sa problematikom koja opterećuje proizvođače drveta. Konkretno u slučaju "Konjuh", radnici čekaju da federalna i kantonalna vlada otkupe većinski paket dionica.

Udruženje proizvođača namještaja Bosne i Hercegovine (BHUPN) 7. novembra je premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću uručilo dokument "Akcione mjere", čiji je cilj pokretanje razvoja industrije namještaja.

Nikšić je na predložene mjere rekao da je proizvodnja namještaja jedna od grana koja bi trebalo da bude strateška u Federaciji BiH i da će "kroz Vladu Federacije BiH učiniti maksimalan napor da ovaj sektor zauzme odgovarajuće mjesto".

Manja stopa poreza, veći broj radnih mjesta

Ali, da bi se dostigao taj status, potrebni su veliki napori, što izaziva opreznost među stručnom javnošću.

Selma Bašagić iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u razgovoru za portal eKapija.com kaže da sada proizvođače namještaja najviše opterećuju poteškoće u naplati potraživanja.

- Tu su i nelikvidnost, veliki troškovi proizvodnje, visoke kamatne stope, nedostatak podsticaja izvoza, kao i velika konkurencija namještaja sumnjivog kvaliteta - navela je Bašagić.

Prema njenim riječima, država je do sada nedovoljno subvencionisala drvoprerađivačka preduzeća, a kada je riječ o smanjenju doprinosa, smatra da to nije realno očekivati, "jer su to budžetska sredstva, a traži se veliko smanjenje."

Kako je navedeno u dokumentu Akcionih mjera, prosječna plata u ovom sektoru iznosi cca 450 KM, sa stopom doprinosa od 61%, a isplata toplog obroka vrši se dnevno, u iznosu od 2%. Uvođenjem manje stope poreza za polovinu, tj. 30,5%, kažu iz ovog Udruženja, i smanjenjem sive ekonomije "stvara se ambijent da se u kratkom roku zaposli minimalno 5.000 novih radnika uz povećanje prosječne plate".

- Smanjenjem poreza i doprinosa gubi se potreba da se topli obrok isplaćuje u novcu bez uplate poreza. Obavezom da se obezbijedi ishrana toplog obroka u organizovanim restoranima, radnici bi radili uz kvalitetan obrok, a za budžet bi značio priliv novih sredstava od PDV-a - ističe se u tekstu akcionih mjera.

Inače, Udruženje proizvođača namještaja osnovano je u junu ove godine. Čine ga "Jadrina" iz Gračanice, "MS&Wood" i "Sinkro" iz Sarajeva, "Vetkom" iz Banje Luke, "Morea" iz Kiseljaka, "Luxor" iz Travnika, "Oglavina" iz Brčkog, "Prima Sofa" iz Kalesije, "Artisan" i "Arteco Wood Technology Center" iz Tešnja, goraždanski "AD Nautic" i "Wood Team" iz Ilijaša.

Udruženje je, kako navode osnivači, nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija, sa misijom da unaprijedi industriju namještaja i ekonomski prosperitet radi otvaranja novih radnih mijesta i povećanje izvoza.

Nužno posjedovanje dokaza o legalnosti sirovine

Osim velikih ciljeva i dugoročnih planova koji ih prate, nužno je adekvatno reagovati na ono što svakodnevno opterećuje proizvođače namještaja, poput obaveze da se mora posjedovati dokaz o legalnosti sirovine (Uredba Evropske unije o drvetu, stupila na snagu 3. marta 2013.).

- Vanjskotrgovinska komora BiH i USAID-Sida Firma projekt su pokrenuli aktivnosti na upoznavanju firmi o onome šta ih čeka po navedenoj Uredbi, ali organi vlasti još uvijek ne shvataju ozbiljnost zahtjeva koja se moraju poštovati - rekla je Bašagić.

(Foto: Teodora Brnjoš)

Kada su u septembru skrenuli pažnju na važnost ove Uredbe, stručnjak Inicijative "Građani za Evropu" Dušan Jović je rekao da je potrebna direktna koordinacija između nekoliko resornih ministarstava (šumarstvo, drvna industrija, carina, okoliš i zaštita prirode)

- Nesprovođenje spomenute uredbe znači da BiH drvne kompanije neće više biti partneri "drvnim" kompanijama u EU. Neće biti izvoza drveta i drvnih proizvoda iz BiH u EU. Odnosno, izvoz će u tom slučaju biti moguć jedino u zemlje van EU, a to znači devalvaciju cijena drvnih proizvoda iz BiH, kao i devalvaciju cijene radne snage. Drugim riječima, isti proizvod će biti prodavan jeftinije, ali s većim troškovima (uglavnom transportnim), što znači da će biti obezvrijeđena realna vrijednost rada, kao i samog proizvoda - kazao je tada Jović.

Podrška sajmovima

Ako se malo skrene sa problematike, tu su i aktivnosti koje pokazujue da se ipak radi na što većoj promociji fabrika namještaja iz naše zemlje u Evropi i šire. Teku pripreme za sajam namještaja u Kelnu. Četvrti nastup Bosne i Hercegovine na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera "IMM COLOGNE" u Kelnu obilježiće kolekcije namještaja sedam domaćih kompanija - "GMP Kompani" iz Laktaša, "Ingrat" iz Gračanice, "Izazov" iz Kalesije, "Malagić" iz Živinica, kiseljačka "Morea", vogošćanski "Praktik" i "Woodteam" iz Ilijaša.

Sa jednog od najvećih svjetskih sajmova namještaja, "Wood Processing Machinery 2013" i "Intermob" u Istanbulu, u oktobru ove godine nove poslovne kontakte ostvarili su "Promo" Donji Vakuf, "Prominvest-Stupčanica" Olovo, "Nova Forma" Šamac, "Babilon" Tuzla, "Legno service" Bihać, "Dedajić" Sarajevo, "Ingrat" Gračanica, "Hamidović" Tuzla, "Interlignum" Teslić, "Jelovica" Tuzla, "Furnir- Fix" Mala Brijesnica, "Oglavina" Brčko i "Economic" Vitez.

Ove sajmove podržala je Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH).

- Neosporno je da je ovo sektor koji ima dobre perspektive, ali je potrebna veća podrška države i veći angažman samih kompanija da posluju u skladu sa prethodno utvrđenim strategijama i da samo kvalitetan proizvod može imati perspektivu na duži rok - zaključuje Selma Bašagić iz VTK BiH.

Ona navodi da su osim Njemačke, tradicionalno popularna tržišta za naše proizvode Italija, Hrvatska, Austrija, Nizozemska, Srbija, Slovenija...

Mjere koje je Udruženje predložilo Vladi

- da se porezi i doprinosi na plate smanje za 50% (poput industrije tekstila, kože i obuće)

- da se cijene i uslovi plaćanja oblovine lišćara za fabrike koje izvoze više od 51% proizvodnje izjednače sa uslovima iz našeg okruženja (tj. smanje za 20%, a rok plaćanja 90 dana)

- da se povećaju subvencije za otvaranje novih radnih mjesta (sada se preko Zavoda za zapošljavanje dobiju maksimalno 2.000 KM ako se radnik zadrži 12 mjeseci, a kod susjeda on iznosi 10.000 KM)

- da država subvencionira troškove izlaganja na međunarodnim sajmovima u cilju promocije finalnih proizvoda i same države

- hitno poduzimanje mjera za radikalno suzbijanje rada na crno i prodaje namještaja na pijacama bez fiskalnih računa (procjena da u sektoru radi od 5.000 do 6.000 radnika na crno)

- smanjenje cijena električne energije za izvoznice ili da se subvencionira trošak električne energije za izvoznike ( npr. Njemačka subvencionira 30% troškova energije za izvoznike)

- kamate na kredite za povećanje proizvodnje za izvoz 2% god.

- pošumljavanje neiskorišćenih površina sa sadnicama lišćara (bukva, hrast, orah...)

- usvajanje zakona o šumama na nivou FBiH

- povećanje stope i naplate ekološke takse (doprinos za šume).

Teodora Brnjoš