Brza cesta od Bihaća do granice sa Hrvatskom ponovo u fokusu - Do kraja godine eksproprijacija zemljišta

Nakon što je nedavno poništen postupak javne nabavke za reviziju glavnog projekta brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - granica HR, ova cesta je ponovo bila tema nadležnih iz JP Autoceste FBiH, gradske uprave Bihaća, Vlade USK i Privredne komore.

Ističući da je za eksproprijaciju zemljišta za ovu brzu cestu već izdvojeno 2 mil KM, iz Autocesta BiH su, kako se navodi na njihovoj internet stranici, izrazili nade da će se eksproprijacili zemljišta pristupiti do kraja ove godine.

- Mi u Autocestama imamo završen jedan dio, tj. dionicu Bihać-Ćoralići, dužine 18 km. Idejni projekt za tu dionicu nam je završen i očekujemo ponavljanje tendera za glavni projekat. Do kraja ove godine, nadamo se, pristupićemo eksproprijaciji zemljišta - najavila je Mirnesa Agić, izvršna direktorica za opće, pravne i kadrovske poslove JP Autoceste FBiH.

Prema riječima Almira Imširović, ministra za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, na ovom sastanku u Bihaću razgovarano je o konkretnim potezima koji treba da se učine nakon što se izvrši glavni projekat za dionicu koja ide od Bihaća do Ćoralića, odnosno kružnog toka Rajak.

- Danas smo konkretno razgovarali o brzoj cesti Bihać - Cazin - Velika Kladuša, i to je zapravo projekat koji se naslanja na projekt Treće razvojne osi, koji bi dalje trebao ići prema Karlovcu i Novom Mestu. Ova brza cesta povezala bi tri veća grada na području USK, ali ukoliko ona ne ide dalje prema Evropskoj uniji i prema centru države, ona nema potpuni smisao - rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Postupak eksproprijacije je moguće pokrenuti i na osnovu idejnog projekta i to je ono što daje nadu da bi se ovaj postupak mogao završiti do kraja ove ili polovine naredne godine, kako bi se stvorile pretpostavke za izgradnju pomenute auto-ceste.

Armin Kardašević, ministar privrede USK, najavio je da će se razgovori o ovoj temi nastaviti i na ovogodišnjem sajmu ekologije EKOBIS, tokom kojeg će se građanima detaljnije predstaviti ovaj projekt.

- Cestovno povezivanje Unsko-sanskog kantona s Evropskom unijom i ostatkom države uvijek je bila tema kojoj smo mi na sajmu EKOBIS pridavali posebnu važnost. Posebno nam je zadovoljstvo da će se JP Autoceste Federacije BiH i ove godine predstaviti na sajmu EKOBIS kao izlagač, te u pratećem dijelu programa gdje će predstaviti ovaj ali i ostale projekte i aktivosti - rekla je ovom prilikom Sanela Sabljaković, predsjednica Privredne komore USK.

Podsjećamo, eKapija je već pisala da je revizija glavnog projekta brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - granica HR, u dužini od 17 km, za koju je Javno preduzeće Autoceste FBiH raspisalo javni poziv u januaru ove godine, odložena do daljeg. Razlog je, kako smo nedavno objavili, poništavanje objavljenog postupka čija je vrijednost procijenjena na oko pola miliona maraka.

Kao jedan od razloga poništavanja, kako se navodilo u dokumentima vezanim za ovu javnu nabavku, jeste i žalba potencijalnog ponuđača u vezi sa tenderskom dokumentacijom, a na ovu dokumentaciju je stigao i veliki broj pitanja i ispravki.

Inače, pomenuta brza cesta se preko mreže cestovne infrastrukture Unskosanskog kantona i Federacije BiH povezuje sa koridorom 5C i cestovnim pravcima u Republici Hrvatskoj.

Početak predmetne saobraćajnice je na spoju iste sa planiranom obilaznicom Bihaća, a kraj je u zoni graničnog prelaza Maljevac. Trasa brze ceste se projektuje unutar koridora prostornog plana Federacije BiH i prostornog plana Unsko-sanskog kantona. Imajući u vidu da je pomenuti potez brze ceste od Bihaća do Ćoralića unutar koridora prostornog plana, Glavnim projektom se razrađuje projektno rješenje od km 0+000 do km 17+950.

Od objekata za premoštavanje terena predviđena su ukupno 3 mosta/vijadukta, dok su za prolazak trase kroz duboke zemljane masive predviđena ukupno 2 tunela.

U periodu od šestog mjeseca 2022. godine do petog mjeseca 2023. godine rađen je Idejni projekt za brzu cestu Bihać - Cazin - V. Kladuša - granica RH, dionica Bihać-Ćoralići. Idejni projekt radila je grupa ponuđača: Institut za građevinarstvo IG Banja Luka i Trasa Sarajevo. Projektant je završio Idejni projekat i Studiju uticaja na okoliš za prvih 17 km, dionica Bihać – Cazin (Ćoralići), koji je u skladu sa prijedlogom Prostornog plana USK i koji je osnova za izradu glavnog projekta iz predmeta ovog Projektnog zadatka.

Na linku OVDJE možete pogledati aktuelnu INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.