Milan Božić, direktor Banjalučke berze - Nema dovoljno potražnje koja bi hranila inflaciju

Većina svjetskih berzi je i dalje u strahu od recesije, ali i inflacije koja je centralne banke natjerala na povećanje kamatnih stopa. Da li je moguće da dođe do globalnog finansijskog kraha, na šta sve više upozoravaju pojedini ekonomski stručnjaci?

Prema mišljenju direktora Banjalučke berze Milana Božića, rast cijena energenata je izazvao lančane poremećaje u većini djelatnosti, što je i osnovni uzrok inflacije u evropskim ekonomijama, ali to ne može dovesti do globalnog finansijskog kraha.

- Već je primjetno da dolazi do smirivanja cijena energenata i međunarodnog transporta, što upućuje na postepeno uspostavljanje nove ravnoteže. Već početkom iduće godine može se očekivati postepeno smanjivanje inflatornih pritisaka, jer sadašnji rast cijena ne prati rast plata i penzija, odnosno nema dovoljno potražnje koja bi hranila inflaciju - istakao je Božić.

Kako se globalna kriza odrazila na naše domaće tržište hartija od vrijednosti? Ako se ne varam, od marta do oktobra obim trgovanja na Banjalučkoj berzi pao je sa sto na oko 40 mil KM?

- Naše tržište nije pratilo svjetsko u fazi ekspanzije, tako da je kod nas izostao pad koji je zabilježen na većini razvijenih tržišta. Može se čak primijetiti da je kod profitabilnih akcionarskih društava vidljiv povećan interes za ulaganje i određeni rast cijena akcija. Ove godine ćemo imati i značajan porast trgovanja obveznicama, jer je povećan broj emisija obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske. Osim toga povećan je i broj emisija korporativnih obveznica.

S čim se najviše trgovalo te koja preduzeća najbolje kotiraju na berzi, a koja su doživjela najveći pad?

- Akcijama Telekoma Srpske se godinama najviše trguje na Banjalučkoj berzi zbog atraktivnih prinosa od dividendi. Kupci ovih akcija su dodatno nagrađeni rastom cijena koji se desio u posljednjih godinu dana. Nije bilo značajnih padova cijena akcija na službenom tržištu. Za veliki broj akcionara problem predstavljaju veliki diskonti u odnosu na knjigovodstvene vrijednosti koji su već godinama prisutni kod nekih akcija.

U šta je danas najbolje uložiti novac, u akcije ili obveznice, u banku ili neku nekretninu ili je bolje novac držati u slamarici?

- Novac je neophodno rasporediti na više oblika imovine. Zlatni standard je da se jedan dio drži u likvidnim oblicama - obveznice Srpske, štednja u bankama, akcijama i nekretninama. Omjeri zavise od vrijednosti koja je raspoloživa za ulaganje, sklonosti riziku i vremenskom horizontu.

Da li je došlo vrijeme da bude promijenjen zakon o Centralnoj banci BiH, odnosno da se konačno odreknemo karensi borda?

- Karensi borda se ne moramo odricati. Dovoljno je da se jedan dio slobodnih rezervi kojim raspolaže Centralna banka BiH ulaže u domaće finansijske instrumente, na način da CBBiH bude market mejker na obveznicama koje bi izdavali entiteti ili neke razvojni fondovi. Na primjer obveznice kojima se finansira izgradnja energetskih objekata. Market mejking CBBiH bi omogućio da banke, osiguranja, fondovi i stanovništvo bolje ulože raspoloživa sredstva, jer bi takve obveznice bila kvalifikovane kao likvidna imovina. A povjerenje u sistem karensi borda ne bi bilo narušeno.

Stopama Srbije

Šta mislite o pokušajima da i kod nas bude uređena oblast virtuelnih valuta, te kakav je Vaš stav o kriptovalutama, da li je to samo jedan trend ili realnost?

- Potrebno je donijeti zakon o digitalnoj imovini i urediti ovu oblast na način kako je to urađeno u Srbiji. Tako bi bio otvoren novi kanal za finansiranje investicija putem emisije tokena. Kupci ovih tokena bi ostvarivali prinose kroz ostvarivanje prava na usluge ili dobra koja su rezultat investiranja.