Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH: Očekujem Koridor Vc završen do 2030, Savu bez mina do 2025, za modernizaciju pruge Doboj-Tuzla-Zvornik 500 mil EUR i tender za most preko Tare do kraja godine

U BiH slabo se vozimo željeznicama, još slabije plovimo a da bi se ta slika u dogledno vrijeme preokrenula potrebni su veliki i finansijski i logistički i politički napori, a vrlo često i kompromisi. Sa druge strane Koridor 5c, kao dio većeg panevropskog Koridora 5, godinama je bez sumnje najvažniji saobraćajni projekat u BiH. Njegov kraj, iako uz brojna probijanja očekivanih rokova, se ipak nazire, pa je konačno stasalo vrijeme da se okrenemo modernizaciji i unapređenju ostalih vidova transporta, ljudi i roba, a koji su po svojoj prirodi i ekonomski isplativiji i ekološki prihvatljiviji.

- Prethodni desetogodišnji period je potrošen na razradu ideja kako da se unaprijedi putna infrastruktura u BiH, a od ideje do realizacije potrebno je uložiti ogroman trud, što je po mom mišljenju izostajalo. Bosna i Hercegovina ima ljudske kapacitete, ima resurse za velike infrastrukturne projekte, ima mogućnosti za finansiranje, ali je bitno ciklus početi i završiti do kraja - istakao je u intervjuu za eKapiju, Edin Forto ministar komunikacija i prometa BiH.

Dodaje da su uspjeli da skrenu pažnju sa putnog povezivanja na željezničko i da je time zadovoljan.

- Potreban nam je jak unutrašnji dijalog u BiH, na čemu trenutno radimo. Na kraju, potreban nam je zajednički nastup prema finansijskim institucijama sa pripremljenim projektima. Mogu zaključiti da željeznički saobraćaj ima ogroman potencijal za dalji privredni razvoj Bosne i Hercegovine.

- Projekti koji doprinose boljoj povezanosti većih gradova u Bosni i Hercegovini, kao i BiH sa drugim državama u okruženju su svakako najznačajniji. Koridor Vc, cestovni i željeznički, je upravo i projektovan kao osnovna infrastruktura namijenjena da omogući ekspanziju ekonomskog potencijala BiH. Svi projekti na Koridoru Vc su od izuzetnog značaja. Vrlo lako je izračunati koristi izgrađenog kilometra autoputa ili pruge na Koridoru Vc.

Ovaj evropski pravac ima svoju funkciju, žao mi je što dinamika izgradnje nije bila odgovarajuća, ali obaveza BiH jeste da kompletan koridor, u skladu sa postavljenim standardima, izgradi i pusti u punu funkciju do 2030. godine. U posljednjih deset godina su to uglavnom bili projekti na cestovnom Koridoru Vc.

Značajno je unapređenje putne komunikacije Sarajeva i Tuzle kroz određene sanacije koje su rađene, dok u drugim segmentima nije bilo sistemskih kapitalnih unapređenja. Najvažniji kapitalni projekti koji su završeni a koji se posebno ističu su izgradnja dva međudržavna mosta na rijeci Savi, mosta kod Svilaja na Koridoru Vc i mosta kod Gradiške.

Uglavnom, prethodni desetogodišnji period je potrošen na razradu ideja kako da se unaprijedi putna infrastruktura u BiH, a od ideje do realizacije potrebno je uložiti ogroman trud, što je po mom mišljenju izostajalo. Bosna i Hercegovina ima ljudske kapacitete, ima resurse za velike infrastrukturne projekte, ima mogućnosti za finansiranje, ali je bitno ciklus početi i završiti do kraja. Rekao bih da je ključni problem percepcija i činjenica da se ovim prijedlozima do sada nije posvećivala potrebna pažnja niti su u dovoljnoj mjeri razvijeni da bi bili predmet razmatranja za međunarodne investicijske institucije. Lutali smo između prioriteta različitih aktera, često i mimo usaglašenih stvari, kao što su elementi koji su postavljeni Okvirnom strategijom saobraćaja do 2030. godine, što i jeste jedna od odlika zemalja u razvoju kao što je Bosna i Hercegovina.

eKapija: Nedavno ste istakli da su željeznice sektor na koji će se fokusirati budući projekti u BiH. U tom pravcu, koji bi bile prioritetne aktivnosti i projekti od najvećeg značaja za domaću ekonomiju?

- Željeznice su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti, te osnova razvoja saobraćajnog sistema. Sve one probleme koje imamo u cestovnom saobraćaju a tiču se zagađenja vazduha i sigurnosti prometa možemo riješiti aktivnim razvojem željezničke infrastrukture i operacija. Ulaganje u željezničku infrastrukturu je na više načina isplativo, ali u praksi u BiH do sada prilično zanemareno.

Do sada smo, čini se, naučili kako se grade autoceste, ali smo istovremeno u potpunosti zanemarili razvoj željezničke infrastrukture za koju ni na jednom nivou vlasti nije osigurano adekvatno finansiranje niti reforme koje su uvjet značajnijih ulaganja međunarodnih partnera. Za razliku od nas, zemlje regiona su dosta napredovale, a pogotovo zemlje u EU, kada je riječ o ulaganju u željeznički sistem, što zbog privrednog toka, što zbog putničkog saobraćaja i svih koristi koje ima društvo koje je aktivno uključeno u zelenu tranziciju.

Na žalost, dosta kasnimo, ali, sa druge strane, imamo priliku dosta i napraviti. Rekonstrukcija željezničke pruge na Koridoru Vc je apsolutni prioritet, i tu smo se jasno obvezali šta trebamo napraviti do 2030. godine. Uz to, potrebno je obezbijediti javne fondove za obnovu željezničkog voznog parka za putnički i teretni saobraćaj kroz uspostavljanje efikasnih mehanizama finansiranja. Činjenica je da sveobuhvatna reforma željeznice podrazumijeva konkurenciju kao sredstvo da se željeznički sektor učini efikasnijim i održivijim, a sve u cilju stvaranja zajedničkog transportnog tržišta kroz postizanje pune interoperabilnosti i usklađivanja sa širom mrežom van granica BiH.

Rekonstrukcija pruge od Doboja preko Tuzle do Zvornika i granice sa Republikom Srbijom, izgradnja pruge od Nikšića do Čapljine, obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljivanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo sa Banjalukom, Dobojem i Tuzlom, samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja.

Uspjeli smo da skrenemo pažnju sa cestovnog povezivanja na željezničko povezivanje, i time sam zadovoljan. Potreban nam je jak unutrašnji dijalog u BiH, na čemu trenutno radimo. Na kraju, potreban nam je zajednički nastup prema finansijskim institucijama sa pripremljenim projektima. Mogu zaključiti da željeznički saobraćaj ima ogroman potencijal za dalji privredni razvoj BiH u okviru regiona, te u okviru Evropske unije, što, prije svega, zavisi od našeg dogovora i aktivne realizacije postavljenih prioriteta.

- Rekonstrukcija pruge Doboj-Tuzla-Zvornik-Šabac-Ruma je zajednički projekat na kome radimo sa Vladom Republike Srbije. Očekuju nas pregovori za nekoliko dana, a potpisivanje sporazuma sa ministrom Vesićem očekujem do septembra ove godine. Tada imamo i formalno ispunjene uslove za osiguravanje finansijskih sredstava i izradu projektne dokumentacije, koja je za dio pruge u Republici Srbiji već započeta da se radi. Naše neke procjene u ovom trenutku finansijske konstrukcije su, za bosanskohercegovački dio, u iznosu oko 500 mil EUR. Projekat obuhvata i konekciju od Tuzle prema Brčkom, kao i povezivanje sa aerodromom Tuzla. Tokom godine bismo imali ozbiljnije projekcije a u ovom trenutku, uzimajući u obzir kompleksnost i obim projekta, najvažniji korak bi bio izrada glavnog projekta za ovu dionicu, koji bi dao onda sve odgovore na pitanja vezana za buduće radove na ovoj dionici.

- Unapređenje i razvoj plovidbe na rijeci Savi, koja ima status plovnog puta na kojem je uspostavljen međunarodni režim plovidbe, podrazumijeva obnovu i modernizaciju plovnog puta rijeke Save, tj. podizanje klase plovnosti, obilježavanje i održavanje plovnog puta te uvođenje riječnog informacionog sistema. Uzimajući u obzir aktivnosti koje provodimo u BiH, obnova plovnog puta rijeke Save i izgradnja prometnih infrastrukturnih objekata kojim se unaprijeđuje povezanost prometnih pravaca, kao i povezivanje tih pravaca s prometnom mrežom država članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana, za BiH ima posebno značenje.

Vjerujemo da će u skorijoj budućnosti ovaj projekt obnove plovnog puta imati veliko značenje i korist za sve tri države, te promovisati rijeku Savu u punom kapacitetu, a time i otvoriti puni ekonomski potencijal koji ova rijeka ima. Uspjeli smo konačno krenuti sa realizacijom pitanja deminiranja desne obale rijeke Save. Ova aktivnost je do sada bila prava prepreka daljem razvoju plovnog puta. Uz pomoć WBIF osigurali smo grant sredstva koja će se implementirati putem Svjetske banke. Ugovor o grantu je prošao sve potrebne procedure i njegovo potpisivanje se očekuje u skorije vrijeme, a poduzet ćemo sve potrebne aktivnosti u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini kako bi se Projekt deminiranja proveo čim prije. Tendere očekujemo ove godine, a do kraja 2025. godine očekujemo rijeku Savu bez mina.

- Bolje željezničko i cestovno infrastrukturno uvezivanje Unsko-Sanskog kantona sa ostatkom zemlje, uvezivanje željezničkih koridora kao bismo povezali Luku Ploče i Luku Bar vezom Čapljina-Trebinje-Nikšić, bolja konekcija Sarajeva sa Tuzlom, željeznički putnički prevoz između većih gradova u BiH, modernizacija željezničkih staničnih usluga, unaprjeđenje infrastrukture na graničnim prelazima, poboljšanje željezničkih graničnih procedura sa susjednim zemljama, unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save, implementacija propisa za oblast pomorskog saobraćaja, uređenje statusa pomorske zemlje, unapređenje međunarodnih aerodroma, usklađivanje zakonodavstva sa propisima na snazi Evropske unije u cilju integracije BiH u EU posebno za poglavlja 14 i 21, sve su to projekti i programi koji su prioritet u radu Ministarstva na čijem sam čelu.

Dosta toga u prethodnom periodu je predlagano, ali adekvatna realizacija je očigledno izostajala. Na nama je sad da pokažemo da u periodu koji je pred nama možemo bolje i efikasnije planirati i graditi kao i ubrzati pridruživanje Bosne i Hecegovine Evropskoj uniji.

- Ove godine započinjemo, u saradnji sa Republikom Hrvatskom, izradu studije opravdanosti rekonstrukcije Unske pruge, odnosno dionice Novi Grad-Bihać-Knin, ukupne dužine 179 kilometara, od čega kroz BiH prolazi 120 kilometara, koja je izuzetno važna željeznička infrastrukturna veza dvije države, koju je 1991. godine koristio milion putnika i kojom je prevoženo četiri miliona tona robe. Nakon godina neadekvatnog odnosa prema ovom infrastrukturnom potencijalu, u saradnji sa našim partnerima iz Republike Hrvatske, uložićemo svu energiju da ova pruga ponovo oživi.

U aprilu ove godine stupio je na snagu Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Tare i priključnih dionica na putu Brod na Drini-Šćepan Polje. Jedna velika mrlja iz prošlosti kad je u pitanju saradnja Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te jedna velika prilika u sadašnjosti da se unaprijedi kvalitet života ovog kraja. Dugo vremena je ova tema na dnevnom redu sa puno, rekao bih i previše, propuštenih prilika. Ne bih se vraćao u prošlost i bavio propuštenim prilikama. Danas imamo jasnu viziju – moderna saobraćajnica Brod na Drini-Šćepan Polje, koja povezuje glavne gradove dvije države Sarajevo i Podgoricu, sa novim međudržavnim mostom na rijeci Tari, te savremenim integrisanim graničnim prelazom na teritoriji Crne Gore. Saradnja sa crnogorskom stranom je u ovom trenutku odlična, u toku je projektovanje crnogorskog dijela pristupnog puta do novog mosta. Glavni projekat za pristupni put i novi most imamo urađen, provodimo određena ažuriranja dokumentacije.

Takođe, imamo i više puta ponovljenu spremnost Evropske unije da sufinansira gradnju ovog puta kroz Plan rasta i Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Poslije svih ovih godina, moja očekivanja su da do jeseni ove godine raspišemo tender za gradnju mosta i priključnih dionica u skladu sa međudržavnim sporazumom koji je sad u punoj primjeni. Imamo još neka prethodna pitanja da riješimo, ali, izuzev povremenih trakavica prilično političke prirode, u ovom trenutku ne vidim prepreke koje bi mogle ugroziti realizaciju ovog projekta. Čini mi se da smo danas, prvi put, svi na istom zadatku i svi sa istim ciljem.

Započinjemo deminiranje desne obale rijeke Save, provodimo obnovu i obilježavanje plovnog puta, započinjemo rekonstrukciju cestovnog mosta preko rijeke Save u Brčkom gdje je u izradi glavni projekat, pripremamo se za tehnički pregled mostova na granici sa Republikom Srbijom koji su u nadležnosti BiH, pregovaramo za putnu komunikaciju od Bihaća prema Republici Hrvatskoj, pripremamo projekat unapređenja infrastrukture na graničnim prelazima, pokrećemo digitalizaciju transportnih dozvola za zemljama u okruženju.

Digitalno doba je uveliko pokazalo svoje pozitivne strane u zemljama i regije i Evrope, krajnje je vrijeme da digitalna transformacija krene u našoj zemlji i počevši od onog najprizemnijeg benefita kako građani i firme ne bi više morali nosati papire, nego klikom, elektronski riješili obaveze koje im danas uzimaju mnogo i vremena i živaca. Bitno je da što više institucija i nivoa vlasti ovo shvati kao svoju obavezu i krenu putem digitalizacije. Zemlje koje razmišljaju o svojoj budućnosti ulažu u digitalnu infrastrukturu i servise prema građanima jednako kao i u fizičku infrastrukturu kao što su ceste ili željeznice.

Nasuprot njima kod nas je situacija da niti se dovoljno ulaže, ali što je još više poražavajuće jeste činjenica da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM evropskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije. Tu smo napravili pomak - okončali smo pregovore sa Evropskom komisijom u rekordno kratkom roku o pristupanju naše zemlje Programu Digitalna Evropa kroz koji je Evropska komisija osigurala fond od milijardu i po KM. Nastojimo da budemo generator dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju sa EU.