Filip Radulović, ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore - U izgradnju 480 km autoputeva i brzih saobraćajnica planirano ulaganje 8 mlrd EUR, višemilionske investicije i u željeznicu

Ova Vlada čvrsto je riješena da nastavi sa realizacijom strateških projekata, a naročito u oblasti putne infrastrukture. Cilj je poboljšanje povezanosti unutar Crne Gore, ali i povezanosti zemlje sa državama regiona i evropskim putnim koridorima. Samo u ovoj godini kapitalni budžet za razvoj putne infrastrukture iznosi 161 mil EUR, dok je u periodu do 2030. planirana realizacija projekata autoputeva i brzih saobraćajnica u dužini od 480 km i ukupne vrijednosti cca 8 mlrd EUR.

To je u razgovoru za eKapiju kazao ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

Takođe, najavljena su značajna ulaganja u željezničku infrastrukturu čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura, a Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prepoznato je kao jedna od najvećih korisničkih institucija bespovratnih sredstava iz dostupnih EU fondova, primarno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za oblast saobraćaja. Remont pruge, kaže Radulović, nameće se i kao urgentna potreba kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo razvoja Crne Gore i privukli prirodno opredijeljeni putnički i robni tokovi.

Cilj je i valorizacija Luke Bar i njeno razvijanje kao glavne međunarodne teretne luke u Crnoj Gori. Preduslov za to upravo je izgradnja infrastrukture u zaleđu i unapređenje željeznice. U isto vrijeme, radi se i na izradi strategije vazdušnog saobraćaja u kojoj važan segment zauzima cargo saobraćaj. Sa razvojem aerodroma, kazao nam je Radulović, možemo očekivati dodatnu tražnju od strane cargo prevoznika.

Govoreći o najznačajnijim projektima kada je riječ o drumskom saobraćaju, Radulović je u intervjuu za eKapiju kazao da su samo u prva četiri mjeseca ove godine raspisani tenderi za pet idejnih rješenja za autoputeve i brze saobraćajnice, a objavljen je i pretkvalifikacioni poziv za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica.

- Ova Vlada je čvrsto opredijeljena da nastavi sa realizacijom strateških projekata, a naročito projekata iz oblasti putne infrastrukture. U cilju kontinuiteta u izgradnji autoputa Bar-Boljare, tj. nastavka izgradnje narednih dionica, dobili smo podršku Evropske komisije (EK) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u vidu obezbjeđenja kreditnih sredstava u iznosu od 200 mil EUR kao i bespovratnih sredstava u iznosu od 40% vrijednosti projekta, odnosno između 200 i 240 mil EUR.

U skladu sa planom i obećanjem da će se u ovoj godini raspisati javni pozivi za više idejnih rješenja i idejnih projekata za autoputeve i brze saobraćajnice, kao i da će se raspisati tender za izbor izvođača radova za dionicu Mateševo-Andrijevica, 24. aprila na sajtu EBRD objavljen je pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica, autoputa Bar-Boljare, nakon čega će se sprovesti cjelokupna procedura izbora izvođača radova po pravilima i uz saglasnost EBRD-a, kako bismo početkom naredne godine imali potpisan ugovor sa izvođačem radova. S obzirom na veličinu i značaj projekta, očekujemo veliko interesovanje renomiranih svjetskih kompanija iz oblasti putogradnje koje će svojim znanjem i tehnologijom moći adekvatno odgovoriti ovako izazovnom projektu.

Posvećenost Ministarstva realizaciji velikih infrastrukturnih projekata evidentna je i u činjenici da su u samo prva četiri mjeseca ove godine raspisani javni pozivi za izradu pet idejnih rješenja za autoputeve i brze saobraćajnice - idejno rješenje ukrštanja autoputa Bar-Boljare i Jadransko-jonskog autoputa, idejno rješenje prelaska Bokokotorskog zaliva, idejno rješenje autoputa Andrijevica granica sa Kosovom, idejno rješenje brze saobraćajnice Crnča-Pljevlja-Granica sa BiH i idejno rješenje brze saobraćajnice Danilovgrad-Nikšić i za idejni projekat autoputa Andrijevica-Boljare.

Takođe, moram istaći da je u prethodnom periodu izgrađeno, rekonstruisano i modernizovano više stotina kilometara magistralnih i regionalnih puteva, čime su stvoreni uslovi za kvalitetniji, udobniji, ekonomičniji i bezbjedniji saobraćaj i samim tim bolju povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore. Tako je i ove godine planirano da se nastavi ili započne izgradnja ili rekonstrukcija cca 230 km regionalnih i magistralnih puteva, i to: 120 km u sjevernoj regiji, 75 km u centralnoj regiji i 36 km u primorskoj regiji. Pored izgradnje autoputa, kao najznačajniji i samim tim najskuplji projekti se izdvajaju rekonstrukcija puta Rožaje-Špiljane, rekonstrukcija puta Lepenac-Ribarevine-Berane, rekonstrukcija puta Bijelo Polje-granica sa Srbijom, izgradnja bulevara Tivat-Jaz, izgradnja puta Cetinje-Čevo, izgradnja puta petlja Veruša-Lopate, izgradnja zapadne obilaznice Podgorica, novi most preko rijeke Tare na lokalitetu Šćepan Polje, most preko rijeke Bojane…..

Realizacija ovih projekata ima višestruki značaj i u smislu povećanja bezbjednosti saobraćaja, bolje protočnosti saobraćaja, kraćeg vremena putovanja i uticaja na turistički i cjelokupni društveno-ekonomski razvoj države. Ulaganje u putnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore, jer bez dobre putne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti.

- Vlada Crne Gore ima jasnu viziju razvoja i izgradnje putne infrastrukture u cilju poboljšanja povezanosti pojedinih regiona Crne Gore, kao i povezanosti Crne Gore sa državama regiona i evropskim putnim koridorima.

Ukupan kapitalni budžet za 2024. godinu za razvoj putne infrastrukture iznosi 161 mil EUR. U periodu do 2030. godine planirana je realizacija projekata autoputeva i brzih saobraćajnica u dužini od 480 km i ukupne vrijednosti cca 8 mlrd EUR. Čvrsto opredjeljenje ove Vlade je da se ovi projekti uspješno realizuju u narednom periodu.

Realizacijom ovih projekata omogućiće se bolja povezanost Crne Gore sa evropskim koridorima što će je učiniti dostupnijom i konkurentnijom za domaće i strane investicije.

- Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prepoznato je kao jedna od najvećih korisničkih institucija bespovratnih sredstava iz dostupnih EU fondova, primarno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za oblast saobraćaja. Ključni projekti koji će biti pokrenuti u narednom periodu finansiraju se upravo iz ovog fonda, kao i iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj, a to su:

- Remont pruge i na ostalim pravcima nameće se kao urgentna potreba kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo razvoja Crne Gore i privukli prirodno opredijeljeni putnički i robni tokovi. Plan rekonstrukcije pruge Nikšić-Čapljina postaje realističniji nego ranije, s obzirom da je ova pruga obuhvaćena indikativnim proširenjem Trans-evropske transportne mreže (TEN-T), kao pruga koja će spojiti Rutu 2 i koridor Vc i time otvoriti novi pravac iz Grčke i Albanije, preko Crne Gore, BiH i Hrvatske prema srednjoj Evropi. Ova činjenica stvara ključni preduslov za povlačenje sredstava iz dostupnih EU fondova kako bi se ova pruga remontovala.

Inicijalni korak ka realizaciji ovog projekta napravljen je 2008. godine kada je španska firma Inocsa Ingenieria S.L izradila preliminarno rješenje, studiju i prostorno-planska dokumenata za regionalnu prugu Čapljina-Trebinje-Nikšić. Urađena analiza sadrži tri scenarija od kojih se kao najoptimalnije rješenje nameće scenario koji predlaže izradu jednokolosječne pruge (kakva je i pruga od Nikšića do Podgorice) gdje bi troškovi izgradnje 57 km kroz Crnu Goru iznosili 180 mil EUR, dok bi za dio kroz BiH bilo neophodno obezbijediti 630 mil EUR. S obzirom da su projekcije iz 2008. godine, u ovom dijelu bi bilo potrebno uraditi novi proračun svih elemenata.

Dio pruge od Podgorice do Nikšića, dužine 56,6 km je kompletno remontovan i modernizovan u periodu od 2006. do 2012. godine. Dalje aktivnosti na remontu do Čapljine moraju biti zajednički koordinirane, jer je pruga međunarodna i apliciranje za sredstava za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova je svrsishodno jedino ukoliko se sprovede kroz zajedničku saradnju dvije države.

Osim ovog pravca, u toku je realizacija projekta vrijednosti 2,6 mil EUR obezbijeđenih iz WBIF fonda, koja podrazumijeva izradu glavnog projekta za rekonstrukciju i modernizaciju trase u dužini od 25 km od Podgorice do granice sa Albanijom, što će između ostalog uključiti i elektrifikaciju pruge, rekonstrukciju kolosjeka stanice u Tuzima, kao i rekonstrukciju stanične zgrade u Tuzima.

- Luku Bar je, u skladu sa strateškim i prostorno-planskim dokumentima, neophodno razvijati kao glavnu međunarodnu teretnu luku u Crnoj Gori, i to na način da treba povećati stepen iskorišćenosti postojećih kapaciteta, ali i razvijati nove kapacitete koji će dovesti do unaprjeđenja lučkih usluga. Naravno, kada govorimo o valorizaciji potencijala Luke Bar, neizostavno moramo podsjetiti da je najvažniji preduslov za njen dalji razvoj izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu.

- Imajući u vidu uslove terena, odnosno geografsko područje kroz koje pruga prolazi, jasno je da je vijek trajanja ove pruge značajno manji u odnosu na pruge koje prolaze kroz ravničarski dio, tako da su pored redovnog održavanja, neophodna znatna sredstva kako bi se unaprijedio njen značaj u regionalnom smislu. Eksploatacijom pruge, vremenom je došlo do smanjenja brzina, u cilju očuvanja potrebnog nivoa bezbjednosti, što je učinilo sve manje konkurentnom, kako za prevoz putnika, tako i za prevoz robe. Remontom pruge, odnosno povećanjem brzina i komfornosti, želi se privući veći broj putnika, ali i korisnika usluga prevoza tereta željezničkim saobraćajem, odnosno stvoriti bolji uslovi za razvoj međunarodnog saobraćaja.

Budući da su i usljed ekonomske krize, tokovi putnika i roba značajno promijenjeni, neophodno je stvoriti uslove za povećanje konkurentnosti željezničkog saobraćaja. Saobraćajni koridor ne može privući robne tokove ako nije postigao odgovarajući stepen razvoja logističkih sistema i saobraćajne infrastrukture i objezbijedio pri tome zadovaljavajući kvalitet usluge. Prema tome, remont pruge je urgentna potreba da bi se obezbijedio odgovarajući razvoj Crne Gore i čitavog gravitirajućeg područja i privukli prirodno opredijeljeni putnički i robni tokovi.

- Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sagledava potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, imajući u vidu da je objedinjvanaje luke jedna od strateških aktivnosti kojoj bi trebalo da budemo posvećeni u narednom periodu. Podsjećamo da gotovo cjelokupno područje luke Bar ima status Slobodne zone, što predstavlja vrlo važan ekonomski potencijal, pa će Ministarstvo u saradnji sa Lukom Bar aktivno raditi na značajnijem korišćenju slobodne zone, posebno imajući u vidu brojne pogodnosti koje status slobodne zone omogućava i zemlji domaćinu i inostranim investitorima.

- Stanje u brodarskim društvima AD Crnogorska plovidba i AD Barska plovidba nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Dakle, kao i mnogo puta do sada, država je morala da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za otplatu kreditnog zaduženja prema Exim banci. Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo sa tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Exim banci.

Barska plovidba je, donekle, u boljoj situaciji nego Crnogorska plovidba jer je i kreditni aranžman bio povoljniji, zatim posjeduje i sopstvene nekretnine, ima višestruko manju obavezu povraćaja sredstava u državni budžet koja su dodijeljena kao neusklađena državna pomoć itd.

Radićemo na stvaranju potrebnih uslova za spajanje brodarskih društava. Međutim, namjera nam je da sagledamo i druge potencijalne modalitete koji bi mogli možda dovesti do održivosti ovih društava. Mislim svakako da postojeće rješenje nije održivo i da bi se ovdje trebalo voditi i takozvanom ekonomijom obima, odnosno konsolidovati flotu kojom raspolažemo, a smanjiti poslovne rashode obje kompanije.

- Cijeneći činjenicu izgradnje auto puta i bolje povezanosti sa gradovima u okruženju, Crna Gora stvara neophodne preduslove koji su potrebni za razvoj avio-cargo saobraćaja.

Na godišnjem nivou Aerodromi Crne Gore opsluže 10-15 cargo letova i to samo na Aerodormu u Podgorici. Cargo je prisutan na redovnim linijama kompanija Turkish airlines, Air Serbia, To Montenegro, Austrian Airlines. Kada je u pitanju infrastruktura, ona sigurno ne bi mogla da odgovori izazovima nekog ozbiljnijeg obima cargo saobracaja sa specifičnim vrstama roba. Naši kapaciteti na platformi, cargo magacinu su limitirani (posebno Tivat). Cargo magacin u Podgorici je kapaciteta 300 m² i podijeljen je na dolaznu i odlaznu robu. Takođe, u situacijama kada imamo letove sa opasnim materijama, te letove opslužujemo na vojnoj platformi.

- Logistički centri mogu u velikoj mjeri da utiču na razvoj avio saobraćaja. Izgradnja i razvoj logističkih centara se ne nalazi u domenu rada našeg Ministarstva, ali ukoliko bude postojala bilo koja inicijativa na ovu temu, mi smo spremni da pružimo punu podršku.