Boriša Arnaut, ambasador BiH u Srbiji - Prošlost ne treba zaboraviti, ali ne smijemo u njoj živjeti

(Boriša Arnaut)

Bosna i Hercegovina je država u jugoistočnom dijelu Evrope, smještena na zapadu Balkanskog poluostrva. Sa sjevera, zapada i juga graniči se sa Hrvatskom, a sa istoka sa Srbijom i Crnom Gorom. Glavni grad je Sarajevo.

Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992. godine, nakon raspada bivše Jugoslavije. Prema međunarodnim procjenama, ima oko 3.950.000 stanovnika.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, i jednog distrikta, Brčko.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima tri člana (jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 4. godine. Njih direktno bira narod (Federacija bira Bošnjaka i Hrvata, a Republika Srpska bira Srbina).

Posle Makedonije, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u socijalističkoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala veliki dio jugoslovenskih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansku ekonomiju i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Danas, BiH velikim koracima ide ka oporavku privrede, infrastrukture, kao i svog statusa u međunarodnoj zajednici.To je zemlja sa dugom turističkom tradicijom, dobrim i prijatnim domaćinima, odličnom kuhinjom, i nadasve dobrom zabavom.

Ima li smo čast i zadovoljstvo da o Bosni i Hercegovini razgovaramo sa Njegovom ekselencijom Borišom Arnautom, ambasadorom BiH u Srbiji.

Vaša Ekselencijo, šta je u Vašoj diplomatskoj karijeri prethodilo dolasku u Srbiju (neki detalji o Vašoj diplomatskoj karijeri)?

- Po vokaciji sam pravnik, pa pravo prožima skoro cijelu moju diplomatsku karijeru. Dakle, od 1996. godine sam u Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i bavio sam se međunarodnim pravnim i konzularnim poslovima. Osim rukovodećih dužnosti u sjedištu u Sarajevu, u dva navrata sam radio u Generalnom konzulatu u Minhenu. Svaka diplomatsko-konzularna mreža treba biti u službi građana jedne zemlje, a konzulati su posebni po tome što u fokusu jeste čovjek i briga o čovjeku, bilo da se radi o rutinskom vađenju novih dokumenata ili nekim teškim životnim pričama, koje su, nažalost, iskusili mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su se u toku i nakon ratnih zbivanja našli u inostranstvu.

Kakvi su odnosi BiH i Srbije bili ranije, a kakvi su danas?

- Naši odnosi su uvijek bili dobri, uvijek su išli naprijed, samo manjim ili većim intenzitetom. Iako se najviši zvaničnici Bosne i Hercegovine i Srbije gotovo redovno sastaju, uvijek mislim da nam treba još više susreta. Samo se kroz razgovore mogu riješiti otvorena pitanja i otvarati nova vrata za saradnju.

(Sarajevo)

Koji je Vaš prvi utisak koji ste imali kada ste došli u Srbiju? Koje su to sličnosti naših naroda koje su dominirale u Vašim impresijama, a koje su to razlike?

- Moji utisci su bili pozitivni. Ono što me odmah dojmilo jeste srdačnost i dobronamjernost ljudi. Pamtim Beograd još iz studentskih dana, kada sam dolazio u posjetu prijateljima iz Beograda da bismo zajedno išli na koncerte ili utakmice, a onda bi oni kod mene dolazili u Sarajevo. Bliskost Sarajeva i Beograda ima dugu tradiciju. Beograd se dosta promijenio u odnosu na ono što je bio. Postao je veliki grad i sve se ovdje dešava veoma brzo. Iako je i Sarajevo pretrpilo slične promjene u pogledu rasta broja stanovnika i urbanizacije, tamo se ipak sve odvija nekako mirnije i sporije. Sarajevo je u tom smislu zadržalo svoj prepoznatljiv duh.
Fasciniraju me raznolikosti koje se stapaju u Beogradu. Beograd zaista ima srce za sve. Svako je ovde dobrodošao.

Šta od svojih utisaka o Srbiji doživljavate kao prednost, a šta kao moguću prepreku u bilateralnim odnosima ovih zemalja?

- Ima puno lijepih i nekolicina teških tema u odnosima dvije zemlje. Pođimo od sebe samih. Sve što želimo je dobro zdravlje i perspektiva za našu djecu.

Ako se stalno krećemo po mračnim tunelima ne tako daleke prošlosti, bojim se da to nikome neće donijeti bolji posao, bolju platu, krov nad glavom ili odlazak na ljetovanje. Evropa je bila poprište najkrvavijih bitaka u novijoj istoriji, a zemlje koje su nekada ratovale danas sjede za stolom gdje i mi želimo mjesto za sebe. Treba proći vrijeme i trebaju stasati nove generacije koje će se lakše nositi sa teretom prošlosti dok ga sasvim ne zbace sa svojih pleća.

Potencijali naše saradnje su ogromni, u svim sferama života. Treba se okrenuti ovom trenutku i budućnosti, moramo biti pragmatični i konstruktivni, jer smo tu gdje jesmo i susjede ne možemo birati.

Koji segment saradnje izdvajate kao poseban, koji je izuzetno razvijen i sa vidljivim rezultatima, a na čemu treba dodatno i intenzivno raditi?

- Iako postoji ogroman potencijal, ekonomska saradnja je dobro razvijena. Moramo uzeti u obzir da smo svi pogođeni ekonomskom krizom i da naša očekivanja moraju biti skrojena prema realnim mogućnostima. S druge strane, vrijeme krize i jeste prilika da se identifikuju ključne oblasti koje mogu biti nosioci budućeg razvoja naše saradnje. Svi imamo limitirane resurse i treba da ih pametno uposlimo. Unapređenje privredne saradnje treba biti usmjereno na sektorsko povezivanje, realizaciju zajedničkih projekata i nastup na trećim tržištima. Ne smijem zaboraviti spomenuti kulturu i umjetnost jer su to oblasti u kojima Bosna i Hercegovina i Srbija imaju izuzeno bogatu i intenzivnu saradnju.

(Mostar)

Kako vidite ekonomske odnose BiH i Srbije? Da li je ova saradnja aktivna u punom kapacitetu? Kako je unaprijediti?

- Kao što sam rekao, naši ekonomski odnosi su dobri. Uprkos posljedicama finansijske i ekonomske krize, međusobni trgovinski tokovi su relativno stabilni. Ovakvi trendovi ukazuju na postojanje neiskorištenih mogućnosti za dalje proširenje i diverzifikaciju sveukupnih bilateralnih ekonomskih i trgovinskih odnosa. Na nedavno održanom sastanku Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju između Bosne i Hercegovine i Srbije, napravljen je svojevrstan inventar ekonomske saradnje po oblastima, od trgovine, investicija, poljoprivrede, energetike, transporta, komunikacija, do zaštite životne sredine, prekogranične saradnje i nastupa na trećim tržištima.

Razgovarano je o mjerama za uklanjanje necarinskih barijera trgovini koja se odvija u okviru multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA 2006. Dogovoreni su učestali susreti ministara trgovine, tako da će naredni biti sredinom godine u Sarajevu, kada će biti održan i poslovni forum za privrednike dvije zemlje. Važno je da postoji dobra institucionalna saradnja, razmjena informacija i agilnost u rješavanju problema. Sastanak Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju je pokazao da imamo veoma dobar temelj i sasvim sam siguran da će doći do realizacije vrlo konkretnih dogovora sa tog sastanka.

U kojoj su mjeri investitori iz BiH zainteresovani za srpsko tržiste? Šta im je najatraktivnije na ovom području?

- Poslovni ljudi iz Bosne i Hercegovine jesu zainteresovani za tržište Srbije jer je to tržište prije svega blizu i odranije poznato. Nemali je broj onih koji su oživjeli stare poslovne relacije sa partnerima iz Srbije. Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu se uglavnom obraćaju firme iz Bosne i Hercegovine i iz Srbije koje u drugoj zemlji traže kupca, distributera ili proizvodnog kooperanta. Takvih upita nema u mjeri u kojoj mi želimo da pomognemo i pružimo informacije. Pretpostavljam da ekonomska kriza čini svoje tako da nema mnogo poslova koji su u ekspanziji. S druge strane, blizina naših država i ljudi čini da Ambasada nije nužna karika u tom lancu, pa sam siguran da se mnogo kontakata odvija i mimo nas.

Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je u prodavnicama u Srbiji zastupljeno mnogo proizvoda iz inostranstva i među tom raznolikom ponudom svoje mjesto mogu zauzeti i proizvodi iz Bosne i Hercegovine. Tu uočavam i jedan nedostatak sa naše strane, a to je nedovoljan broj brendiranih kategorija, bilo proizvoda ili kompanija iz Bosne i Hercegovine, koje bi mogle parirati robama iz drugih zemalja.

(Višegrad)

Da li bi naveli neke primjere uspješnih BiH privrednika u Srbiji?

- Najveći investitor iz Bosne i Hercegovine u Srbiji je firma Integral Inžinjering, koja je kupila firmu Komgrap Beograd. Međutim, među uspješnim poslovnim ljudima je mnogo onih koji su se iz Bosne i Hercegovine preselili u Beograd i već dugi niz godina razvijaju svoje poslove. Danas je zaista teško podvući crtu u smislu pripadnosti ovoj ili onoj zemlji, tako da mogu reći da uspješnih privrednika iz Bosne i Hercegovine u Srbiji ima mnogo.

Koje su to grane privrede koje predstavljaju potencijal za obostranu uspešnu saradnju?

- Privrednici su zainteresovani za obnavljanje i uspostavljanje poslova dugoročne proizvodne kooperacije i ostalih oblika poslovne saradnje. Najveći potencijal za razvoj viših oblika saradnje postoji u metaloprerađivačkoj industriji, industriji za preradu voća i povrća, preradi mesa i mlijeka, proizvodnji građevinskih mašina, motora, auto-dijelova, traktora, proizvodnji opreme za elektroprivredu i u automobilskoj industriji.

Naša prilika leži u zajedničkom nastupu na tržištu Iraka ili Libije, posebno Iraka gdje su u toku veliki tenderi za infrastrukturne projekte. Naše firme su tamo prepoznate i uživaju veliki respekt. Takvu poziciju treba iskoristiti i aplicirati za poslove. Isto se odnosi i na namjensku industriju, jer smo svi bili dio nekada velikog sistema. Sada je potrebno prepoznati ono dobro i kvalitetno što je od toga ostalo i ponovo povezati u novu cjelinu.

Šta BiH može da ponudi srpskim investitorima? Da li već postoje neka interesovanja lokalnih poslovnih ljudi za BiH tržište?

- Tržište Bosne i Hercegovine je odavno privlačno za srpske investitore. Bosna i Hercegovina ima dobru kadrovsku osnovu, prirodne resurse, proizvodne kapacitete i valutu koja je vezana za evro. Najveća pojedinačna investicija u Bosni i Hercegovini dolazi upravo iz Srbije, i radi se o kupovini "Telekomunikacija Republike Srpske" a.d. Banjaluka od strane "Telekoma Srbije", 2007. godine, za 646 mil EUR. Srbija je u Bosni i Hercegovini drugi najveći pojedinačni investitor.

Šta je ključni element koji navodi biznismene iz ove dvije zemlje da međusobno sarađuju?

- Bosna i Hercegovina i Srbija imaju zaokružene ugovorne odnose iz oblasti ekonomske saradnje, dakle, pravni okvir postoji. Blizina Sarajeva i Beograda omogućava i češće susrete zvaničnika i razgovor o svim aktuelnim temama. Jedna od uvijek aktuelnih su ekonomski odnosi i kako ih unaprijediti. Ono što ohrabruje privrednike naše dvije zemlje na saradnju je sigurno blizina tržišta, nepostojanje jezičkih barijera i tradicija u poslovanju. Jake veze između dvije privrede datiraju još iz doba bivše Jugoslavije. Prema tome, ne čudi što se te veze obnavljaju, povezuju komplementarni kapaciteti, ponovo uspostavlja poslovna saradnja.

(Jahorina)

Da li vjerujete da će EU integracije Srbije pospiješiti naše odnose? Kako, zapravo, Vi vidite ovaj proces i njegove benefite i rizike za zemlje pojedinačno i region u cjelini?

- Moram vam reći da sam zagovornik teze da mi sami treba da prepoznamo naše interese i potrebe, i da ih ispunjavamo zbog nas samih a ne zbog toga što ovaj ili onaj to od nas traži.

Put evropskih integracija je spoljno-politički prioritet obje zemlje. Na tom putu se uzajamno pomažemo jer svako dobro razumije poziciju onog drugog. Biti bolji moramo zbog sebe, a ne zbog zahtjeva Evropske unije. Sve što zajedno osmislimo i napravimo, Evropa će pozdraviti i podržati.

Vjerujem u naše ljude, vjerujem da imamo dobrih ideja, stručnosti i kapaciteta da puno toga postignemo. Proces prilagođavanja Evropskoj uniji vidim kao proces prilagođavanja visokim standardima u svim sferama života. Ali osim toga, od nas se očekuje da riješimo sva naša otvorena pitanja. Evropska unija ne želi probleme, već u svom klubu želi zemlje koje mogu dati doprinos opštem dobru.

Vjerujem da ćemo se kroz proces približavanja Evropskoj uniji i kao društva i kao države preobraziti na bolje, tako da budemo dobri i korisni sebi, svom bližnjem, komšiji i cijelom društvu.

Kakvi su naši odnosi kada je reč o kulturi i umetnosti i kakvi su planovi?

- Kultura i umjetnost uvijek prednjače i mišljenja sam da imaju izuzetan značaj u unapređenju bilateralnih odnosa. Oni ne poznaju granice i to se pokazuje na primjeru naše dvije zemlje i ostvarene saradnje: pozorišta, sajmova, festivala, kulturnih ustanova, biblioteka, arhiva, kulturno-umjetničkih društava, sportskih društava, i dr. Zaista ih je nemoguće sve nabrojati i raduje me što je saradnja toliko široka i sadržajna. Moram dodati da se u Bosni i Hercegovini i Srbiji izdvaja malo novca, i nažalost sve manje, za podršku kulturi i umjetnosti. Kultura je ono što nas obogaćuje, oplemenjuje, povezuje i čini boljim ljudima. Kultura i umjetnost istinski grade nove mostove među ljudima, gradovima i državama.

Kako provodite slobodno vrijeme u Beogradu? Da li imate omiljena mjesta? Šta namjeravate da ponesete iz Beograda/Srbije kao omiljenu uspomenu na dane provedene ovde?

- Kao diplomata, slobodnog vremena imam veoma malo. Često i vikendom imam obaveza, ali one su svakako prijatnije od onih tokom radnih dana.

Odlazim u pozorište, na koncerte, izložbe i, svakako, u dobre restorane kojih je zaista mnogo. Kulturni život Beograda je dinamičan i bogat, pa se trudim da supruga i ja, oboje ljubitelji dobre predstave, što češće odemo u pozorište.

Nerijetko, sa porodicom putujem po Srbiji i obilazim čak i najzabačenije krajeve. Redovno odem do Fruške gore, gdje osim što uživam u prirodi, obilazim imanja i za svoje potrebe nabavljam domaće proizvode: voće, povrće, sokove i vino. U Srbiji sam uspio značajno proširiti moju kolekciju knjiga pa ne moram brinuti šta ću raditi bar nekoliko mjeseci po okonačnju mandata. Veliki sam ljubitelj likovne umjetnosti. Osim sitnih suvenira, sa sobom nosim nekoliko umjetničkih slika sa motivima Beograda i Srbije, koje će naći mjesta na zidovima mog doma, i sjećati me na lijepe dane provedene u Srbiji.

Šta ćete ostaviti svom "nasledniku" od obaveza? Šta smatrate bitnim sledećim korakom u odnosima BiH i Srbije?

- Svaki diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine u Srbiji ima zadatak da pruži svoj doprinos unapređenju ukupnih bilateralnih odnosa.

Volio bih da se u mandatu slijedećeg ambasadora riješe otvorena pitanja, odnosno da se potpiše Ugovor o protezanju državne granice, ubrza postupak rješavanja pitanja sukcesije, i prije svega, izvrši povratak imovine bosansko-hercegovačkih preduzeća koja se nalazi na teritoriji Srbije, kao i da se iznađu stalna rješenja za neke granične prelaze.

Potrebna je politička volja ali i konkretne inicijative obje administracije i siguran sam da se sve može završiti na obostrano zadovoljstvo.

Vrijeme radi protiv nas, jer se neka pitanja zbog protoka vremena još više usložnjavaju, a sve nas to zajedno ne vodi bliže evropskim integracijama. Kada bi riješili ove kompleksne, ali u suštini bazične probleme, napravio bi se ogroman prostor za konkretne stvari. Takođe, došlo bi do političke relaksacije na obje strane i to bi bio pravi momenat podizanja naših bilateralnih odnosa na jedan viši, kvalitetniji nivo.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz magazina "Profit", april 2013. godine)