Veliki planovi za banjalučki Kampus - Predviđeno proširenje botaničke bašte, novi paviljon, sportski tereni...

Ministarstvo prosvjete i kulture RS je u posljednjem periodu radilo na nekoliko projekata obnove studentskih domova u RS. Tako su u 2016. godini otvorena tri novoizgrađena studentska centra u Foči, Palama i Banjaluci, dok veliki planovi postoje i za dodatno uređenje banjalučkog Kampusa koji bi rezultirali formiranjem jedinstvenog univerzitetsko-naučnog i ekološkog kompleksa.

Ovdje je, osim rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih objekata, planirano proširenje botaničke bašte, izgradnja fudbalskih i teniskih terena, kao i trim staza... Da je početak planiranih investicija sve izvjesniji potvrđuje usvajanje Regulacionog plana spomenika parkovske arhitekture Univerzitetski grad na sjednici Skupštine Grada Banjaluka početkom 2017. godine.

Ovaj plan koji je izradio Urbis centar iz Banjaluke osvojio je treće mjesto u kategoriji planova detaljne regulacije na ovogodišnjem Salonu urbanizma u Nišu, koje je organizovalo Udruženje urbanista Srbije.

Odgovorni planer iz Urbis centra Vesna Lazić kaže za eKapiju da plan obuhvata površinu od 26,28 hektara, kao i da, između ostalog, predviđa rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata.

- Osim objekata visokog obrazovanja, u kompleksu je planirana izgradnja i instituta za pedagogiju sa elementima predškolske ustanove, kao nastavne baze za studijski program pedagogija i boravak djece zaposlenih na Univerzitetu. Planom je predviđena i izgradnja petog paviljona studentskog centra Nikola Tesla.

U sjevernom dijelu Kampusa, predviđena je rekonstrukcija već postojećeg objekta, a u kojem će biti smješteni univerzitetski kulturni centar, biblioteka i čitaonica.

- U tom dijelu, u neposrednoj blizini postojeće spomen sobe, planiran je i spomen objekat posvećen studentima, asistentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci palim u proteklom ratu - ističe Lazić.

Regulacionim planom predviđeno je da se u istočnom dijelu Kampusa postojeća botanička bašta proširi i obogati novim sadržajima. U južnom dijelu, između dvije postojeće dvorane, planirana je sportsko–rekreativna zona.

- Uz dva postojeća betonska igrališta, u ovoj zoni su planirana i dva teniska terena i fudbalsko travnato igralište. Oko kompleksa, izuzev u dijelu botaničke bašte, predviđena je trim staza u dužini od oko 1.745 m - objašnjava Lazić za eKapiju.

(Regulacionog plana spomenika parkovske arhitekture Univerzitetski grad) Lazić dodaje da je glavni pješački pristup Univerzitetskom gradu zadržan iz Bulevara vojvode Petra Bojovića i vodi kroz aleju platana.

- Planirano je da saobraćaj unutar Kampusa bude dominantno pješački, tako da bi Univerzitetski grad, u mjeri kojoj je to moguće, bio zona bez automobila.

Regulacionim planom je obuhvaćen prostor oivičen Bulevarom vojvode Petra Bojovića sa zapadne strane, Bulevarom vojvode Živojina Mišića sa južne, rijekom Vrbas sa istočne i granicom planiranog sportsko-rekreativnog centra sa sjeverne strane.

- Stanje, kvalitet i diverzitet postojećeg fonda zaštićenih stabala i činjenica da je rijeka Vrbas sa prirodnom vegetacijom istočna granica kompleksa, čini predmetni obuhvat ekološki i pejzažno izuzetno vrijednim prostorom u Banjaluci. U svrhu očuvanja zaštićenog drveća i ptica, kao i objekata kulturno-istorijskog nasljeđa, cilj je uspostavljanje botaničke bašte i arboretuma, te obavljanja naučnih i nastavnih aktivnosti. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Grad Banjaluka proglasili su ovaj prostor za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa - ističe Vesna Lazić.

S obzirom na status zaštićenog područja, Lazić dodaje da je prije izrade plana ažurirana geodetska podloga i snimljeno svako stablo u obuhvatu.

- Prilikom izrade regulacionog plana vodilo se računa da se izgradnjom objekata ne uklani nijedno vrijedno stablo, a akcenat je stavljen na uređenje postojećih i planiranje novih zelenih površina.

Objekti planirani ovim regulacionim planom su uglavnom predviđeni u gabaritima postojećih objekata predviđenih za uklanjanje, kako bi se što manje zauzimale postojeće zelene površine i ugrozilo postojeće zaštićeno drveće.

Univerzitetski grad u Banjaluci ili, kako je nazvan Kampus, izgradile su austrougarske vlasti 1948. i služio je kao vojni kompleks. U periodu od 1948. do 1992. kompleks je bio Školski centar OMJ JNA - Petar Drapšin, a nakon 1995. postaje Centar vojnih škola VRS - Rajko Balać, pod nazivom kasarna Vrbas. Univerzitet u Banjaluci dobio je 2004. godine ove objekte na korišćenje.