Od biloškog otpada mogu se stvoriti kvalitetne komponente za ishranu životinja

Postoje brojni biološki otpadi poljoprivrednog porijekla koji se, mogu korstiti u pripremi komposta za kvalitetno đubrenje zemljište ili biomasu za biogasna postrojenja.

Peta naučna konferencija "Selo i poljoprivreda", okupila je u Bijeljini stručnjake iz BiH i regiona, ali i Rumunije, Grčke, Sjeverne Makedonije i Rusije. Istaknuto je kako je ovaj sektor među esencijalnim pitanjima koji čine interes svakog pojedinca na planeti.

Profesorica dr Gorica Cvijanović, rektor Univerziteta Bijeljina je u izjavi za NTV Arena ocijenila kako je trka za novcem, povećanjem prinosa po jedinici površine, tjelesne mase po jednom grlu, dovela do toga da se u koristilo mnogo inputa koji su se u današnje vrijeme pokazali neadekvatni, neefikasni i veoma štetni. Dodala je kako se u tako proizvedenoj hrani često mogu naći teški metali i ostaci određenih pesticidnih sredstava koji se koriste u intenzivnoj proizvodnji.

- Drugo, dovodimo u pitanje kvalitet zemljišta. Bez zdravog zemljišta nema ni zdrave proizvodnje - kaže prof. dr Cvijanović.

Jedna od tema ovog skupa bila je i korištenje biootpada u sporednim proizvodima za ishranu domaćih životinja. Kako je navedeno, ono što nije korisno za ljude prema standardima kvaliteta uslijed neusaglašenosti sirovine, ne mora se baciti.

- Mi, našom kreativnošću možemo stvoriti nove sporedne proizvode, komponente za koncentriranu stočnu hranu, pripremu silaže, kvalitetne komponente za ishranu domaćih životinja i na taj način zaštititi spoljašnju sredinu, biti društveno odgovorni, ali dati kvalitetnu hranu za ishranu domaćih životinja - navela je prof. dr Aleksandra Ivetić s Poljoprivrednog fakulteta Zemun.

Postoje brojni biološki otpadi poljoprivrednog porijekla koji se, dodaje, mogu korstiti u pripremi komposta za kvalitetnu đubrenje zemljište ili biomasu za biogasna postrojenja.

Sve države balkanske regije imaju resurse i dovoljno znanja da osiguraju sigurnost hrane svojih državljana, čulo se tokom konferencije. Prof. dr Vesna Gantner, s Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku smatra da svi mogu proizvoditi daleko više od svojih potreba.

- Trenutno na nivou Hrvatske mi proizvodimo možda za 40% potreba. Ono što nam fali je više implementacije znanja u privredu i daleko brže organizirane sisteme, prije svega administrativne, koji će dati podršku proizvođačima - dodala je prof. dr Gantner.

Poručeno je, da se iako je hrana i lijek, veliki broj suplemenata koristi u dopunskoj ishrani upravo iz razloga što ih nema u namirnicama iz razloga neadekvatne proizvodnje.

Prof. dr Cvijanović je predstavila i rad o korištenju vodenih ekstrakata u proizvodnji soje. Navela je kako se ekstrakti na vodenoj bazi od različitih biljnih vrsta mogu koristiti za povećanje klijavosti sjemena ili u toku vegetacije prskanjem preko biljaka kao dopunska ishrana, stimulator rasta, a neki ekstrakti, kao što je kopriva mogu da se koriste kao bioinsekticidi.

- Mješavina koprive i gaveza, to su biljke koje su isjeckane do 1 kg, 70 posto koprive, 30 posto je gaveza, potapano je u vodu, fermentirano, razblaženo s vodom i tako dobijeno se folijarno primjenjivalo, odnosno prskala soja. Dobili smo različite rezultate koji svakako doprinose povećanju prinosa i kvaliteta same biljke - istakla je ona.