Snaga svake organizacije je u ljudima - Kompanije sa visoko motivisanim osobljem imaju 147% veći učinak i zaradu

Snaga svake organizacije je u ljudima i njihovim pravilno prepoznatim snagama ličnosti. Od kolike je to važnosti pokazuje podatak da čak 87% zaposlenih širom svijeta nije motivisano i angažovano u svom poslu kako bi trebalo. S druge strane, kompanije sa visoko motivisanim osobljem imaju 147% veći učinak i zaradu u poređenju sa onima sa nemotivisanim kadrom.

To je ocijenjeno tokom seminara "Zadovoljstvo zaposlenog kao snaga organizacije" koji je Privredna komora Crne Gore (PKCG) u junu organizovala u saradnji sa Agencijom ISEM.

Predstavnica Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG, Ksenija Đukanović kazala je u uvodnom obraćanju da će učesnici seminara imati priliku da saznaju kako pravilno da odaberu nove i podrže već postojeće saradnike, kako ulaganje u njihov razvoj i potrebe doprinosi klimi uspjeha u organizaciji, te kako izgraditi produktivni tim i motivisati zaposlene i kroz ove oblasti doći do najvećeg stepena produktivnosti i zadovoljstva u poslu.

- Takođe, dobićete više informacija o alatu kojim se ISEM služi, Harrison Assessment, koji predstavlja psihološku grupu testova, globalno prepoznatih kao instrument za mjerenje karakteristika ličnosti sa jako visokom pouzdanošću, a u sferi poslovanja najrazličitijih nivoa i oblasti - istakla je Đukanović.

Predavačica je bila Marija Babić, magistar kliničke psihologije, sudski vještak iz oblasti psihologije i psihoterapeut. Dugo godina se bavi coachingom i psihologijom ljudskih resursa, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Trenutno je na poslovima HR psihologa angažovana od strane Agencije ISEM, koja je dobitnik velikog broja nagrada iz regiona, ali i inostranstva za obrazovni turizam.

Babić je tokom predavanja istakla da je snaga organizacije u ljudima i njihovim pravilno prepoznatim snagama ličnosti. Takođe, navela je ona, koliko dobro uočeni kapaciteti i oblasti ličnih potencijala predstavljaju uslov za zadovoljnog zaposlenog, pa dalje kroz njegovu visoku motivaciju uslov za poboljšanje učinka organizacije.

- Upoznavanje sa konceptom teorije uživanja u karijeri kao i teorijom paradoksa pomoći će i privrednicima da i na ličnom planu procijene značaj bavljenja ljudima u organizacionom kontekstu, kao i kako da pravilno pristupe snagama ličnosti i potencijalnim isklizivačima njihovih zaposlenih i kolega - poručila je Babić.

Prema njenim riječima, jedna od najvažnijih činjenica je da 87% zaposlenih širom svijeta nije motivisano i angažovano u svom poslu kako bi trebalo, te da kompanije sa visoko motivisanim osobljem imaju 147% veći učinak i zaradu u poređenju sa kompanijama sa nemotivisanim kadrom.

Ona je istakla važnost teorije uživanja u karijeri, naglasivši da zadovoljan zaposleni ima olakšanu saradnju, komunikaciju, manju anksioznost i stres, što vodi do povećane efikasnosti. Nasuprot tome, nezadovoljan zaposleni ima potrebu za otkrivanjem svojih interesovanja i pokretača.

Kada je u pitanju teorija paradoksa kazala je da ona predstavlja koncept gdje paradoksalne osobine djeluju kontradiktorno, ali su u stvari komplementarne i rade zajedno.

- Snage nisu prave snage ako nemate jake tendencije ka obije osobine koje sačinjavaju paradoksalni par. Pored genetike, mnogi faktori utiču na našu svijest o tome ko smo u poslovnom okruženju, uključujući pol, kulturu, religiju, socioekonomski status, vršnjačku grupu i roditelje. Ovi faktori, sa karakteristikama naše ličnosti, usjmeravaju naše odluke o tome šta postajemo i koliko uživamo u tome što radimo - rekla je Babić.

Ona je takođe naglasila važnost psihologije i testova ličnosti u organizaciji, posebno tehnologiju Harrison Assessments, koja je u skladu sa ISO 10667 standardom, a koji se odnosi na procese i metode za procjenu ljudi u radnom i organizacionom okruženju. Harrison Assessments je osnovan 1990. godine i ima preko 3 miliona korisnika, dostupan je na 38 jezika, sa preko 6500 formula za predviđanje uspjeha na poslu.

- Harrison Assessment mapira vaše ponašajne preferencije i tendencije u trenutku koje upravljaju vašim djelovanjem. Povezana priroda ponašajnih tendencija omogućava predviđanje efekta stresa na ponašanje, a Harrison može uporediti vaše ponašajne tendencije sa zahtjevima specifičnog posla ili uloge - zaključila je Babić.