Radovi na preostalim dionicama autoputa do kraja godine - U planu i značajna ulaganja u željezničku infrastrukturu

Otvaranje prioritetne dionice auto-puta do 15. januara nije izvjesno, ali je veoma blizu, saopštio je ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić i dodao da vjeruje da bi radovi na preostalim dionicama mogli početi do kraja godine.

- Ne smijem se usuditi da kažem da je to 15. januar, ali tu smo. Blizu smo došli. Negdje ćemo svi zaboraviti tih mjesec ili dva kašnjenja kad prvi put krenemo tim auto-putem, stavljajući po strani sve što se dešavalo s tim projektom od početka njegove realizacije. Taj put kad se otvori, biće spektakularan i obezbijediće daleko bezbjedniji i brži saobraćaj do Kolašina - rekao je Bojanić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da, nažalost, ne može reći da je izvjesno da će prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, biti otvorena 15. januara, kao i da ne želi da prejudicira.

- Bukvalno su, zadnjih mjesec, ostali neki sitni poslovi. Kasnilo se sa elektro-mašinskom instalacijom i to je najviše odložilo radove, pa su se čekali atesti na vodootpornost i otpornost na požare, a treba da se ugovori i održavanje sa kompanijom Monteput - naveo je Bojanić.

On je podsjetio da se u tom projektu nije radilo kako je trebalo.

- Opština nije uradila zaobilaznicu oko Kolašina. Taj dio puta je jako loš, ali smo uspjeli to da saniramo, pa će taj priključak biti pristojan za prvo vrijeme. U planu je novi put od petlje Mateševo do puta Kolašin-Mateševo i radićemo kompletnu rekonstrukciju od Mateševa do Kolašina - saopštio je Bojanić.

On je dodao da se u narednom periodu, pored završetka i puštanja u saobraćaj prioritetne dionicu auto-puta, očekuje nastavak rada na preostalim dionicama.

- U pripremi je projektna dokumentacija, a najkasnije do kraja maja treba da bude gotov idejni projekat. Uporedo s tim obavljamo razgovore sa raznim investitorima, u prvom redu s Evropskom komisijom (EK), da vidimo koje su nam mogućnosti za kofinansiranje ili neki vid pomoći evropskih fondova, da bi ušli u izgradnju druge dionice, jer Crna Gora teško da može ući u neke komercijalne kredite - naveo je Bojanić.

- To je nekih 70-ak kilometara ukupno za te dvije dionice. Užurbano se rade projekti i vjerujem da možemo stići da do kraja godine krenemo sa radovima - rekao je Bojanić.

On je saopštio da su u Ministarstvu, koje pokriva sektore saobraćaja, pomorstva, energetike, rudarstva i istraživanja ugljovodonika, zatekli brojne probleme, koji ne smiju da čekaju na rješenje.

- Zatekli smo gomilu problema. Svaki dan smo bili suočeni sa nekim novim izazovom, neke smo uspjeli da riješimo, neke nijesmo, neke ćemo riješiti u narednom periodu - poručio je Bojanić.

On je podsjetio da ih je u sektoru energetike sačekalo pitanje Termoelektrane (TE) Pljevlja, koje pokušavaju da riješe, kao i da je otvoren ispitni postupak zbog prekoračenja 20 hiljada radnih sati.

- Moramo nastaviti razgovore sa Energetskom zajednicom u vezi TE - rekao je Bojanić i podsjetio da se Crna Gora obavezala da će u jednom momentu potpuno preći na obnovljive izvore energije, ali da to nije jednostavno.

Energetska zajednica, prema njegovim riječima, shvata situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, kao i da je, prije svega, potrebno da se prvo obezbijedi stabilan energetski izvor, da bi se išlo u "neko gašenje", koje se, kako je naglasio, neće desiti tako skoro.

Bojanić je naveo i da se po tom pitanju moraju naći rješenje i za ekološka, ali i socijalna pitanja, koja bi se odnosila na zaposlene.

On je saopštio da ne očekuje promjene cijena električne energije, niti poremećaje u snabdijevanju privrede i građana, jer Elektroprivreda (EPCG) ima stabilnu situaciju što se tiče proizvodnje.

- Nije dobro to što se desilo sa Kombinatom aluminijuma (KAP), ali to je otvorilo prostor za EPCG da izađe na tržište, prodaje struju po visokim cijenama i ostvaruje dobit, a da snabdijevanje stanovništva i provrede bude stabilno - rekao je Bojanić.

On je dodao da očekuje stabilizaciju cijena na međunarodnom tržištu, jer je njihov trenutni, drastični rast neodrživ na dugi rok.

- EPCG, kao ozbljan subjekat, to sve prati i imamo uvjeravanje od njih da neće biti problema u snabdijevanju i cijenama struje - kazao je Bojanić.

On je saopštio da je situacija po pitanju otplate kredita brodarskih kompanija drastično bolja, kao i da u Ministarstvu rade na trajnom rješavanju tog problema.

- Došli smo u bolju situaciju, tako da brodarske kompanije, ne samo da mogu da plate rate za kredit, nego mogu i da odvoje dio sredstava i vrate dio ranijih rata u budžet - kazao je Bojanić.

On je objasnio da ih je problem otplate kredita brodarskih kompanija sačekao već u januaru prošle godine, na početku mandata Vlade.

- Brodarske kompanije nijesu mogle da ih izmiruju. Cijena iznajmljivanja brodova bila je manja nego rata kredita, pa se to nadomještalo iz budžeta. To se sada promijenilo, boljim vođenjem kompanija, ali i promjenom situacije na tržištu. Porasle su cijene vozarina i ugovoreni novi najmovi brodova po skoro dva i po puta većim cijenama - rekao je Bojanić.

Ministarstvo, prema njegovim riječima, priprema planove za trajno rješavanje tog pitanja.

- Svjesni smo da dvije kompanije teško mogu da funkcionišu, osim u nekim ekstremno povoljnim uslovima. Moraćemo da radimo neko restrukturiranje - poručio je Bojanić.

On je dodao da imaju dosta problema sa Barskom plovidbom, gdje je država vlasnik 51 odsto udjela i bez manjinskih akcinara ne može da donosi odluke.

- Oni imaju neke svoje ciljeve koji su legitimni, ali se ne poklapaju sa ciljevima većinskog vlasnika. Moraćemo da radimo nešto da nađemo rješenje koje će zadovoljiti sve. Sada je situacija povoljna da donesemo pravu odluku, s obzirom na stabilne izvore prihoda - saopštio je Bojanić.

On je naveo da je sektor pomorstva ranije bio u zapećku, ali da Ministarstvo radi sve da to promijeni. Tu su, kako je kazao, i obaveze vezane za novu zakonsku regulativu o lukama i o unutrašnjoj plovidbi.

- Imamo neke projekte vezano za linijski transport kroz Boku, koja je nekada imala tu vrstu prevoza i trebalo bi to ponovo aktivirati. To bi bila višestruka korist, jer bi se smanjio pritisak na drumski prevoz, a i zbog turista i lokalnog stanovništva je to interesantno - saopštio je Bojanić.

Kada je u pitanju sektor saobraćaja trebalo bi da se krene u izradu dijela zaobilaznica oko Budve, koja treba da bude dio Jadransko-jonske brze saobraćajnice.

- Tu smo dobili grant EK za jedan dio i tu ćemo ići što prije - naveo je Bojanić i dodao da je ostalo da se riješi decenijska dilema - kako premostiti Boku, da li mostom, tunelom ili nekom trećom opcijom.

On je kazao da se u sektoru željeznice očekuju ogromna ulaganja, jer je to transport koji se uklapa u ekološku priču, na kojoj će se raditi.

- Ona nam je bitna i zbog Luke Bar, putnika i transporta. Imamo dobre ugovore Montecarga sa Kargom Srbije. To su vrijedni ugovori i moramo pomoći Montecargu da ih realizuje, jer to su ogromna sredstva za njih i značajna za Crnu Goru, da se aktivira i željeznički transport - saopštio je Bojanić.

On je najavio da će Ministarstvo raditi sve da se obezbijede bolji uslovi za željeznički prevoz putnika.

- Kuriozitet je da je jedini putnički međunarodni voz na prostoru Zapadnog Balkana koji je ostao da funkcioniše - voz Beograd-Bar. Bez obzira na sve nedaće, on se održao i činimo sve da rekonstruišemo kompletnu infrastrukturu i da to bude brži, sigurniji i bolji transport - rekao je Bojanić.

On je kazao da postoji više opcija za rješavanje pitanja Aerodroma Crne Gore, ali da Ministarstvo neće samo odlučivati, već da će odluka biti donijeta u saradnji sa Vladom i parlamentom.

- Postoji tu više opcija, od koncesije, do dokapitalizacije ili eventualnog uzimanja kredita, pa da sami uđemo u sve to. Sve to ima svoje dobre i loše strane, ali razmotrićemo sve opcije kako bi se modernizovali u najboljem interesu Crne Gore, aerodroma i aviodostupnosti. Svi smo svjesni da za to trebaju velika ulaganja - naveo je Bojanić.

On je dodao da je parlament, generalno posmatrano, protiv koncesija.

- Očekuju nas razgovori sa predstavnicima poslaničkih klubova da vidimo u kom pravcu da idemo. Zastali smo sa tenderom, nijesmo ušli u drugu fazu. Zvali smo određene kompanije, odnosno tri kvalifikovana ponuđača. Rekao sam da su to renomirane kompanije i da su njihovi planovi jako dobri, ali to je nešto o čemu neće Ministarstvo samo odlučivati, već ćemo sa Vladom i parlamentom vidjeti šta i kako - poručio je Bojanić.

On je rekao da ih kod avio-kompanije, nakon pola godine uspješnog rada, očekuje dosta ozbiljnih poslova na njenom održavanju, kako bi bila uspješna i ozbiljna na dugi rok, a da, sa druge strane, ne bude kao Montenegro Airlines koji je često tražio pomoć iz budžeta.

Bojanić je saopštio da su u sektoru energetike imali razgovore sa predstavnicima Instututa za metalurgiju i rudarstvo iz Bora o ideji da se, u saradnji sa njemačkim kompanijama, radi cementara u Pljevljima, koja bi bila potpuno ekološka.

- To je jedna ideja koja je nama interesantna i u pregovorima smo. To je ideja koja treba da se razvija, da se rade ispitivanja, ali sve vodi ka tome da ima osnova - naveo je Bojanić.

On je dodao da se i tu postavlja pitanje električne energije.

- Razgovarali smo sa predstavnicima Srbije. Oni će brzo gasovod dovesti do Prijepolja, pa postoji raspoloženje da od Prijepolja dobijemo gasovod do Pljevalja, kako bi se u nekoj budućnosti TE transformisala u gasnu elektranu - objasnio je Bojanić.

On je rekao i da sa Azerbejdžanom imaju jedan projekat, koji se odnosi na gasovod Južni tok, koji vodi do Albanije.

- Radi se projekat da preko Crne Gore dođe do Hrvatske. Početkom februara ćemo imati sastanak u Azerbejdžanu. Cilj nam je da Crnu Goru obezbijedimo gasom, kako bi to bilo prelazno rješenje ka potpunom korišćenju obnovljivih izvora energije - saopštio je Bojanić.

Rade se i projekti za hidroelektranu Komarnica, solari za Slano jezero, kao i projekti EPCG Solari. Bojanić vjeruje da će ti projekti u narednom periodu biti makar spremni za početak, ako ne krene njihova realizacija.

- Svjesni smo da saobraćajni i krupni infrastrukturni projekti u energetici ne mogu biti u mandatu samo jedne Vlade, tako da ako trasiramo put i napravimo projekte spremne za realizaciju, to će u pozitivnom smislu da promijeni Crnu Goru - poručio je Bojanić.

On je podsjetio da je u sektoru rudarstva bilo nekih negodovanja u vezi određenih kamenoloma i koncesija, ali da se tu mora naći balans. Rudarstvo, saobraćaj i energetika, prema riječima Bojanića, utiču na životnu sredinu, ali se mora naći zajedničko rješenje koje bi podrazumijevalo razvoj energetskih i rudarskih objekata i očuvanje životne sredine koliko je to moguće.

- Nijesmo u fazi razvoja da Crna Gora može da živi samo od ekologije. Hoćemo turizam, proizvodnju, stabilnu energiju i brze puteve, ali svugdje moramo da nađemo kompromis da, ipak, to radimo, jer će nam svima to donijeti neke benefite - saopštio je Bojanić.

On je naveo da je Vlada konzorcijumu Eni i Novatek produžila za pola godine rok za istraživanje nafte u crnogorskom podmorju, jer je smatrala da je to opravdano, s obzirom na to da je bilo dosta poteškoća i nepredviđenih radova.

- Dugo su svi parametri bili pozitivni, ali su se pri kraju malo promijenili. Konačnu odluku će donijeti stručnjaci konzorcijuma Eni i Novatek, koji su uzeli uzorke. Ti uzorci su u Milanu i čekamo detaljan izvještaj. Uprava za ugljovodonike i konzorcijum to prate svakodnevno i kada budemo dobili zvaničan izvještaj, izaći će se u javnost i saopštiti detalji - objasnio je Bojanić.

On je dodao da ne može dalje da prejudicira, ali da je istraživanje nafte donijelo pozitivne stvari Crnoj Gori.

- Otvorili smo neka nova polja, a naš kadar se obučavao i sada smo po tom pitanju kadrovski ojačani. Čeka nas i drugi dio ugovora sa grčkim Energeanom, koji je dobio koncesije za istraživanje gasa. Oni treba da se do kraja januara izjasne po tom pitanju i očekujemo da će ući u istraživanje", kazao je Bojanić.

On je naglasio da sve što je do sada rađeno, Crnu Goru nije koštalo ništa.

- Čak i u krajnje nepovoljnoj varijanti da se ne nađe nafta i da konzorcijum Eni i Novatek kaže da ne postoje uslovi za eksploataciju, sav trošak ide na njih. Evo vidjećemo kakav će biti rezultat - rekao je Bojanić.

On je, komentarišući situaciju u KAP-u, kazao da je ona jasna.

- Ogromna je bila razlika u cijeni kilovat sata struje između one koju je KAP tražio i koja je bila na međunarodnom tržištu. Nemoguće je tražiti od EPCG da sebe gura u debeli minus, a sa druge strane smo svjesni bili potrebe da se održi kakav-takav nivo proizvodnje aluminijuma - saopštio je Bojanić.

On je dodao da se na kraju to i desilo, pa je KAP zadržao minimum proizvodnje, a EPCG sačuvala bilanse, da ne ulazi u minuse u ugovorima koji su jako nepovoljni za nju.

- Da podvučem crtu, bez obzira na nerazumijevanja i optuživanja, negdje se to složilo onako kako je moralo da bude, što je dobro da se sjutra, ako se nađe opravdan ekonomski interes za oživljavanje aluminijumske industrije, to može uraditi lako i bez nekih velikih troškova - zaključio je Bojanić.