Krediti i intervencije sačuvali agrar, poručuje država - Poljoprivrednici traže pomoć za živinarstvo i manji PDV na jaja

U vrijeme korona krize je sve urađeno kako bi tržište poljoprivrednih proizvoda bilo stabilno, nastavljena proizvodnja i sačuvan dohodak proizvođača i prerađivača u ovom sektoru, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

- Poljoprivreda i proizvodnja hrane su bili aktivni i nije bilo zastoja u poslovanju subjekata u ovoj oblasti. Vlada je 24. aprila usvojila Program podrške vrijedan 17 mil EUR, sa ciljem ublažavanja posljedica epidemije na ovaj sektor, od kojih je do sada realizovano 4,5 miliona. Riječ je o programu sačinjenom od devet mjera među kojima su one koje se odnose na intervencije na tržištu i kreditne linije IRF-a pod vrlo povoljnim uslovima. Ministarstvo je već početkom maja za više od 6.000 poljoprivrednika avansno isplatila 80% premija u stočarskoj i biljnoj proizvodnji. Uslijedila je jednokratna pomoć ribarima, plaćeni doprinosi osiguranicima u poljoprivrednoj đelatnosti, isplaćena još jedna staračka naknada korisnicima – navela je generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Radana Damjanović, prenosi sajt PKCG.

Dodala je da je kreditnim linijama podržano blagovremeno izmirenje obaveza trgovinskih firmi prema poljoprivrednim proizvođačima, a kreirani su povoljni krediti Investiciono razvojnog fonda za poljoprivredu i ribarstvo, dok resorno Ministarstvo subvencioniše kamatu tokom grejs perioda.

- Najvažniji i najizazovniji za sprovođenje je Program intervencija na tržištu, sa nizom mjera čiji je cilj stabilizacija tržišta, nesmetan nastavak proizvodnje i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača i prerađivača. Usljed okolnosti u kojima se su se našli crnogorsko društvo ali i čitav svijet, došlo je do smanjenja plasmana poljoprivrednih proizvoda. Desetkovana je potrošnja poljoprivrednih proizvoda kroz turizam. Zbog toga je i predviđen ovaj poseban program mjera koji podrazumijeva povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i akvakulture – rekla je predstavnica Ministarstva.

Do sada je intervenisano u sektorima voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, prilikom otkupa stoke, a očekuju se intervencije u sektoru ribarstva.

Prvi cilj Ministarstva je bilo posredovanje prilikom plasmana poljoprivrednih proizvoda a zatim i da se nadoknade troškovi štete koju je korona prouzrokovala u pojedinim sektorima.

- Situacija je takva da niko ne može očekivati da ima plasman i prodaju kao u periodu prije epidemije. Moramo svi biti strpljivi i racionalni te truditi se da nađemo najbolji način kako bismo u ovim okolnostima održali proizvodnju – rekla je načelnica Odjeljenja za ekonomske analize Kristina Lapčević.


Domaći proizvodi uživaju povjerenje građana

Većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci, pokazuje istraživanje koje je za Privrednu komoru Crne Gore uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine.

Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te o upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1030 punoljetnih građana iz 21 opštine, a njegove rezultate je prezentovao izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing Vladimir Raičević.

- Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet. Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način (53,6%), nego za industrijske proizvode – rekao je Raičević.

Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode Plantaže. U slučaju rakije, to su proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova. U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.

Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju: Goranović (29,9%) i Franca (25,8). Vodeću poziciju među domaćim proizvođačima mlijeka ima Mljekara Lazine (26,1%).

- Na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se Mesna industrija Goranović i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora. Slijede Plantaže, Pivara Trebjesa i Mljekara Lazine sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijedi niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova – rekao je predstavnik IPSOS-a.

U poređenju sa periodom od prije godinu dana, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet, pokazuje istraživanje.

- Očekivanja su najvećeg dijela potrošača u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na inostrane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gđe se obično snabdijevaju. Većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju (njih nešto više od 2/3) – naveo je Raičević.

"Dobro iz Crne Gore" prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji i smatra smatra da ovaj projekat treba nastaviti, a "Kupujmo domaće" nešto više od 50% potrošača u zemlji. Kampanju Domaći ukusi - Dobro. Bolje. Domaće prepoznaje nešto više od trećine potrošača.


- Svijest o važnosti i kvalitetu domaćih proizvoda potrebno je jačati od malih nogu – zaključuju privrednici.

FoodHub

Prerada hrane ima dobre perspektive u Crnoj Gori, ali razvoj kompanija iz ove oblasti teče sporo. One se suočavaju sa brojnim problemima, kao što su nizak nivo znanja o tehnologijama, nezadovoljavajući kvalitet i bezbjednosti proizvoda i nedostatak adekvatnih ljudskih resursa. Rješenje za ove izazove može biti uspostavljanje novih praksi koje se baziraju na nauci i savremenim dostignućima kojima se dolazi do inovacija. To će uticati na povećanje efikasnosti i konkurentnosti kompanija koje posluju u prehrambenom sektoru, navela je Aleksandra Martinović, UDG, predstavljajući istraživačko-inovativni program Centar izvrsnosti Food Hub.

Realizacija programa počela je u januaru iz sredstava koje je odobrilo Ministarstvo nauke. Vrijednost projekta 1,3 mil EUR, a grant iznosi 930.000 EUR.

Vodeći partner u konzorcijumu je Univerzitet Donja Gorica, a ostali partneri su Njemački savezni institut za procjenu rizika (BfR), Istraživački i razvojni institut za informacione tehnologije u biosistemima – BioSense, Univerzitet u Padovi - Jedinica za kardio-torakalno-vaskularne nauke i javno zdravstvo (DCTVPH), Univerzitet Shanghai Jiao Tong iz Kine, Fakultet za tehnologiju Univerziteta u Novom Sadu, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, 13. Jul Plantaže, Fleka doo i Seljak.me.

- Primjena savremenih tehnologija kojima bi se tradicionalni procesi proizvodnje hrane prilagodili novim trendovima, zadržavajući autentičnost proizvoda i tradicionalna obilježja, ali i uključivanjem i povezivanjem širokog dijapazona aktera ovog procesa, uključujući poljoprivredne proizvođače, prehrambene kompanije, istraživačke institucije, potrošače i druge je ono što se ovim prjektom želi postići i čime će se baviti Centar izvrsnosti FoodHub – navela je Martinović.

Privredna komora Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore

Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore

Ipsos Strategic Marketing doo Beograd

13. Jul-Plantaže AD Podgorica

AGRO MONT

Fleka doo Podgorica

Šimšić-Montmilk doo Danilovgrad

Industrija piva i sokova Trebjesa doo Nikšić

Franca Mesopromet Bijelo Polje

Mljekara Srna

Seljak me

Centar izvrsnosti Foodhub

Zrnožit

Univerzitet Donja Gorica

Ljiljana Filipović

Mijuško Jauković

Branko Pejović

Radana Damjanović

Božidar Jokić

Zorka Šljukić

Vladimir Raičević

Aleksandra Martinović

Milutin Đuranović

Kristina Lapčević

agrar

mjere za agrar

HORECA

Cefta

prerada hrane

korona kriza

virus korona

kupovina domaćih proizvoda

smanjenje akciza

Dobro iz Crne Gore

istraživanja

živinarstvo

ribarstvo

povrtarstvo

moćarstvo

sektor mlijeka