RETROSPEKTIVA 2020 - Investicije u oblasti POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Aktuelna kriza više nego ikad ukazala je na značaj razvoja prerađivačke industrije i postojanje domaće proizvodnje. Kada je riječ o Crnoj Gori, potencijali za razvoj poljoprivrede su ogromni, ali, da li su dovoljno iskorišćeni?

Svakako da ne, smatraju stručnjaci. Crnogorska privreda oslanja se turizam, koji je ove godine doživio najveći udarac. Posljedično, problemi su sustigli i poljoprivredne proizvođače, koji su ove godine ostali bez velikih kupaca - hotela i restorana, čiji je rad praktično bio zasutavljen.

Zato smo tokom godine od stručnjaka, ali i samih proizvođača često imali priliku da čujemo da svaka država treba da se oslanja na sopstvene potencijale, a to se prije svega odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.

Iako su dosadašnje krize pokazale da je poljoprivreda otpornija od ostalih privrednih grana, to ne znači da je potpuno imuna. Podaci Monstata za prvih devet mjeseci 2020. ukazali su na pad poslovnih rezultata: otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjen je za 5% u odnosu na isti period 2019. godine, dok je zabilježen rast otkupa mlijeka za 3,4% i proizvodnje sira za 2,5%.

Najviše stradaju domaći proizvođači, koji u vanrednim okolnostima možda i u najvećoj mjeri osjete problem koji ih muči i u normalnim uslovima - otkup tržišnih viškova. Tako se u više navrata mogao čuti stav da bi država svim proizvođačima u uslovima pandemije trebalo da garantuje njihov otkup. To je i realizovanu u oblasti stočarstva, pa je sa tri mesne industrije - Goranović, Mesopromet i HM Durmitor dogovoren otkup tržišnih viškova jagnjadi.

Kada smo kod stočasrtva, značajno je napomenuti i da je ove godine, nakon gotovo četiri decenije, počeo izvoz jagnjećeg mesa na arapsko tržište. Bjelopoljski Mesopromet je u Liban izvezao 5.500 jagnjadi, a kupac je bila kompanija Sleiman.CO.

Izvoz mesa na arapsko tržište je krenuo, ali je i uvoz hrane u 2019. iznosio čak 580 mil EUR. Kada bi se građani okrenuli kupovini domaćih proizvoda, više novca bi se zadržalo u Crnoj Gori. Zato je Privredna komora i pokrenula kampanje Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi, kako bi afirmisali domaće proizvođače i proizvode.

Šta nas očekuje tokom 2021. ostaje da vidimo. Svi se nadaju oporavku turizma, što će, bar kad je Crna Gora u pitanju, u značajnoj mjeri uticati i na oporavak čitave privrede. Do tada, predstavljamo vam investicije iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije koje su privukle najveću pažnju čitalaca eKapije.

Izgradnja Kuće maslina u Baru počela je krajem oktobra 2019. godine, a građevinski radovi na objektu privedeni su kraju početkom decembra 2020.

U ovu investiciju uloženo je oko milion eura, objekat ima ukupnu površinu od oko 1.100 metara kvadratnih, a zamišljena je kao administrativni i edukativni centar, koji će ujedno biti središte raznih manifestacija, među kojima i tradicionalne Maslinijade. Sadržaće i manji pogon za preradu maslina, koji će biti otvoren za sve crnogorske maslinare i zainteresovane turiste, kako bi mogli da vide kompletan proces dobijanja ulja. Pogon za preradu najavljen je u januaru prošle godine, a nabavka mlina za preradu maslina sa pripadajućom opremom biće nabavljen iz MIDAS projekta.

U Kući maslina će se proizvoditi i pakovati ulje po evropskim standardima, zatim, održavati radionice, seminari, obuke maslinara, ugostitelja i potrošača. Za turiste je predviđen i poseban prodajni i izložbeni prostor, koji će doprinijeti promociji crnogorskog maslinarstva i ostalih prepoznatljivih sektora poljoprivrede ovoga kraja.

Primorje će dobiti Kuću maslina, dok na sjeveru Crne Gore niče Kuća voća. Ova investicija započeta je još 2017, a u poslednjem kvartalu prošle godine radovi su ušli u završnu fazu.

Kompleks Kuće voća u Andrijevici nalazi se na mjestu napuštene vojne kasarne, u blizini rijeke Kraštice i Bandovića mosta i u potpunosti je uklopljen u prirodni ambijent. Ukupna površina kompleksa je 1.636,27 m2, a sastoji se od proizvodnog pogona, edukativno-poslovnog bloka, izložbeno-prodajnog prostora, kafe bara i magacinskog prostora.

Ovaj objekat će biti nova vrijednost za Andrijevicu, posebno za voćare sa ovog područja, ali i cijelog sjevernog regiona, kroz stvaranje mogućnosti za otkup i preradu. Imajući u vidu njen položaj i sadržaje, pored poljoprivredne, imaće i turističku vrijednost.

Nikšićko preduzeće Miniko se od 1993. godine bavi proizvodnjom, veleprodajom i maloprodajom sirovog mesa i mesnih prerađevina širom Crne Gore.

Klanica Mesne industrije Miljanić prostire se na 432 m2, a sušara na površini od 402 m2. Kako su rekli za eKapiju, Minika kapacitet klanice iznosi 15 tona telećeg, 30 tona junećeg i 7 tona jagnjećeg mesa na mjesečnom niovu. U klanici se proizvede i 50 tona suhomesnatih proizvoda godišnje.

Iz Minika su za naš portal najavili da planiraju distribuciju proizvoda van granica Crne Gore, ali i proširenje primarne proizvodnje i maloprodaje. Značajno je napomenuti i da je nikšićko preduzeće jedan je od najvećih izvoznika sirove kože u Crnoj Gori.

Mljekara kamenuša osnovana je 2018. godine i prerađuje oko 5.000 litara mlijeka dnevno. Paletu proizvoda mljekare Kamenuša čine svježi i sir kriška, mladi i katunski kajmak, paprika u pavlaci i surutka.

U uslovima krize, ova mljekara zabilježila je rast proizvodnje, međutim, kako su istakli, s obzirom na to da su mlado preduzeće, taj rast bio je prisutan i prije krize. Mljekara je dobila i novi novi pogon od hiljadu kvadrata, gdje će proizvoditi kisjelo-mliječni program i polutvrde sireve. U sklopu mljekare postoji farma na kojoj postoji savremeno izmuzište.

Pandemijsku godinu koja je za nama obilježila je i najava nove investicije u Podgorici. Naime, Ćatić Company, koja pod brendom Waltz proizvodi konditorske proizvode koji se distribuiraju u regionu, Evropi i šire, pokazala je interesovanje za pokretanje proizvodnje u Podgorici.

Tokom sastanka sa predstavnicima Glavnog grada, vlasnici kompanije su pokazali interesovanje za biznis zone u Podgorici.

- Polazeći od dugogodišnjeg bogatog iskustva u biznisu proizvodnje konditorskih proizvoda, gosti su izrazili očekivanje za pronalaženje konkretne urbanističke parcele koja bi bila pogodna za izgradnju proizvodnih kapaiteta brenda Waltz u Crnoj Gori - saopšteno je tom prilikom iz Glavnog grada.

U Inovaciono-poslovnom centru Tehnopolis u junu 2020. je otvorena nova biotehnološka laboratorija u kojoj će se raditi analize potrebne poljoprivrednim proizvođačima i preduzetnicima u Crnoj Gori. Laboratoriju Biolab Tehnopolis opremilo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz MIDAS 2 projekat koji Vlada realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom.

Kroz projekat vrijednosti oko 130.000 EUR, osim opremanja prostorija, nabavljena je savremena laboratorijska oprema za analizu mikroorganizama u hrani i analizu kvaliteta zemljišta koja će omogućiti kontrole bezbjednosti i kvaliteta tokom procesa proizvodnje i prerade, kao i gotovih proizvoda.

Na oglednom imanju Lješkoplje ove godine je ubrano 155 tona grožđa i odliveno oko 15.000 litara mladog vina. Dio grožđa je plasiran na tržište u svježem stanju, a ostatak je pripremljen i u procesu je fermentacije za proizvodnju čuvene Institutove lozove rakije.

Kako je nakon berbe saopšteno iz Univerziteta Crne Gore i Biotehničkog fakulteta, predstavljeni su planovi za rekonstrukciju i neophodnu adaptaciju vinopodruma i drugih sadržaja na oglednom imanju Lješkopolje, a sve u cilju njegove bolje promocije i valorizacije.

U Beranama je u toku izgradnja regionalne stočne pijace, a kako je u decembru saopšteno iz te Opštine, radovi su privedeni kraju.

Izgradnja stočne pijace za šest opština sjevernog regiona pokrenuta je radi unapređenja poljoprivrede i modernizacije infrastrukture. Cilj je i jačanje stočarske proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane u čitavom regionu.

Tako je Berane kao regionalni centar dobilo uređen i opremljen prostor za kupoprodaju stoke, sa svim potrebnim sadržajima, od modernih boksova i parkinga do vage za mjerenje stoke i drugog neophodnog mobilijara.

Tokom 2020. godine u Rožajama je otvoren Agrobiznis centar koji će, kako je navedeno iz Ministarstva poljoprivrede, biti biti nova značajna podrška poljoprivrednicima i preduzetnicima Rožaja u pripremi biznis planova i aplikacija za izdašne programe podrške koja je obezbijeđena iz agrobudžeta i EU fondova.

Biznis centar otvorio je tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović, koji je pustio u rad i novu savremenu liniju za drvopreradu kompanije Šekom.

Kompletnu listu investicija u oblasti poljoprivrede možete vidjeti OVDJE.