U CG ogroman jaz između hotelskog i privatnog smještaja - Kvalifikovani kadar, čekanje na radne dozvole za sezonce i crna ekonomija najveći problemi hotelijera

Nedostatak kvalifikovanog kadra, čekanje na radne dozvole za sezonsku radnu snagu po mjesec i crna ekonomija neki su od problema sa kojima se trenutno suočavaju crnogorski hotelijeri, ocijenio je predsjednik Udruženja hotela Crne Gore (MHA), Nikola Pejović.

Pejović je kazao da MHA zahtijeva od Vlade da usvoji stručne slike i reguliše šest zanimanja u hotelijerstvu i gastronomiji koje je predložilo to Udruženje.

- Ta zanimanja, koja će omogućiti jasnu perspektivu mladim ljudima, a nama kvalifikovani kadar, su hotelijer, hotelski menadžer, kuvar, restorater, ugostitelj i menadžer sistemske gastronomije - rekao je Pejović u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da stručno obrazovanje za ta zanimanja treba organizovati dualno.

- To znači praktično osposobljavanje u hotelima i restoranima tokom čitavog obrazovanja, a učenje teorije u srednjim stručnim školama. Dosadašnjih mjesec prakse je nedovoljan i to je beskorisno. Vrijeme je i da se strukovna udruženja u Zanatskoj komori prihvate kao socijalni partneri i da pomognu srednjim stručnim školama u prilagođavanju teorije zahtjevima tržišta rada - poručio je Pejović.

Prema njegovim riječima, neophodno je uvesti i majstorske kvalifikacije i majstorski ispit kao uslov za obavljanje pet od ovih šest djelatnosti.

- To je jedini način da stvarno dobijemo domaći stručni i rukovodeći kadar - tvrdi Pejović, koji je i vlasnik budvanskog hotela Grbalj.

On je za predsjednika MHA izabran sredinom jula, a na toj funkciji je naslijedio Dragicu Drekalović, koja je na čelu Udruženja bila od 2004. godine.

U MHA, kako je saopštio, zahtijevaju i donošenje zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, plaćanje fiksnog iznosa poreza i doprinosa na dnevnom nivou za sezonce, elektronsko apliciranje za radne dozvole iz inostranstva i izradu softvera za jednostavnu registraciju i deregistraciju zaposlenih, kada počne odnosno prestane odnos po osnovu sezonskog rada.

- Nema nikakvog smisla da sezonski radnici, čiji je boravak privremenog i izrazito sezonskog karaktera, čekaju na radnu dozvolu kao na ličnu kartu. Ovu muku često zloupotrebljavaju i inspekcije rada. Neka makar prihvate dokaze o podnesenim prijavama, jer ne misli valjda neko da je moguće iznijeti turističku sezonu bez radne snage i tek mjesec nakon otvaranja - naveo je Pejović.

On je rekao da i od Uprave za inspekcijske poslove očekuju da počne da sankcioniše svaki neprijavljeni smještajni i ugostiteljski objekat koji se nelegalno izdaje i oglašava.

- Decenijama slušamo deklaracije da je rad na crno rak rana našeg društva. Vrijeme je da se sa riječi pređe na djela. MHA je spremna da anonimno procesuira prijave ako treba i pojavi se pred sudom - kazao je Pejović.

On je dodao da komunalne inspekcije ne rade svoj posao kada je u pitanju sprječavanje buke i nelegalna uzurpacija trotoara, parking mjesta i pješačkih zona za obavljanje djelatnosti.

- Pri tome su opštine sklone prebacivanju odgovornosti. Pozivam ih da pročitaju pažljivo član 29 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini. Mi ćemo svako otkazivanje i penal proslijediti opštinama da ih plate - saopštio je Pejović.

Na pitanje kako ocjenjuje trenutnu situaciju u hotelijerstvu u Crnoj Gori, Pejović je odgovorio da su hotelijeri jedva čekali da otvore svoje objekte i prime prve goste.

- Međutim, ispostavilo se velikom političkom greškom liberalizovati, poslije višemjesečnog zatvaranja, ulaske bez ikakvih kontrola, pa naglo promijeniti odluku. Restartovanje privrede košta. Pozdravljam Nacionalnu digitalnu Covid potvrdu i pridruženje digitalnom EU Covid certifikatu. To treba da omogući zvaničan početak nove normalnosti. U međuvremenu ostaje otvoreno kako da zabranjujemo ljudima ulaske u objekte. Osim toga, odustalo se od distance u marketima i na plažama - poručio je Pejović.

On smatra da onog trenutka kada u ponudi bude više klinički ispitanih vakcina od potražnje za vakcinacijom, treba ukinuti sve mjere.

Pejović je saopštio i da u Crnoj Gori postoji ogroman jaz između hotelskog i privatnog smještaja u brojčanom i kvalitativnom smislu.

- Potrebno je zabraniti vještačko cjepkanje objekata na kondominijume od po 15 kreveta da bi se izbjegla registracija za hotel, jer to sprječava razvoj turizma i otvaranje stalnih radna mjesta. Suština turzma je u servisu. Kakav je to odmor ako gost ne može dobiti makar doručak u svom objektu, nego mora čekati redove u marketima i pekarama - poručio je Pejović i dodao da se, pored toga, gube i organizovana putovanja.

On je podsjetio da je MHA predložila članovima Asocijacije udruživanje radi zajedničkog podizanja jednog ili više čartera i niskotarifnih avio-prevoznika. Ideja je da se metodom niskih troškova poslovanja dovedu takozvani "smart shopperi".

To su, kako je objasnio Pejović, individualni turisti i manje grupe koje pametno planiraju svoja putovanja i radije potroše 350 EUR na smještaj i provod nego za redovnu avionsku kartu.

- Moramo imati drugačiji destinacijski menadžment koji uključuje povoljniju dostupnost. Sufinansiranjem naleta i rotacija imali bismo i stalno prisustvo na emitivnim tržištima. Ako okupimo dovoljan broj preduzeća koji su spremni na podjelu troškova, produžićemo sezonu i otvoriti nova radna mjesta - objasnio je Pejović.

On je ocijenio da Crnoj Gori nedostaje više hotela visoke kategorije, ali da je sve teže osigurati investicije u devastiranom prostoru.

- Mislim da moramo više raditi na umrežavanju primorja i sjevera i držati hotele otvorenim tokom čitave godine. Imamo sjajne resurse, bogate planine i more. Možemo napraviti da od turizma živi cijele godine i primorje i sjever Crne Gore - tvrdi Pejović.

Na pitanje šta će biti njegove glavne aktivnosti sada kada je izabran za predsjednika MHA, Pejović je odgovorio da će se posvetiti novim uslugama za članove, većem udruživanju i sinergiji, reformi stručnog obrazovanja, borbi protiv sive ekonomije i destinacijskom menadžmentu.

MHA je osnovan u maju 2004. godine. Okuplja sve turističke grane - hotele, restorane, kafe-barove, konobe i picerije, turističke i putne agencije, kampove, ponuđače privatnog smještaja, prevoznike i priređivače manifestacija.