Zimski nasipi privremeno će spasiti plaže - Stručnjaci iz Italije traže trajno rješenje za Adu Bojanu

Plaža koja se nalazi zapadno od napera koji je postavljen kako bi se spriječila erozija na Adi Bojani potpuno je nestala i jedini način da se ona očuva je prihranjivanje, odnosno napsipanje pijeska, sve do nalaženja trajnog rješenja.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odlučeno je da prije predstojećeg zimskog perioda, mogu primijeniti relativno jednostavna rješenja kao što je izgradnja vještačkih dina, odnosno zimskih nasipa. Oni bi se napravili od dostupnog pijeska na Adi i to ispred bungalova prema ušću, koji bi štitili objekte od mora, ali i poslužili za prirodnu prihranu plaže usljed dejstva vjetra i talasa. Ovo bi bilo privremeno, a za trajno rješenje erozije Ade Bojane angažovani su italijanski eksperti.

Kako je Pobjedi kazala savjetnica iz Direktorata za zaštitu prirode, ispred Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ivana Stojanović, sa izgradnjom privremenih nasipa će se otpočeti u što kraćem roku, u zavisnosti od vremenskih prilika i dostupnosti mehanizacije inženjerske jedinice Ministarstva odbrane.

- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je već otpočelo pripremne aktivnosti, dok je informacija o trenutnom stanju, preduzetim aktivnostima i sprovođenju daljih mjera na suzbijanju erozije na Adi Bojani pripremljena za razmatranje i usvajanje na sljedećoj sjednici Vlade - kazala je Stojanović.

Ovo bi bilo, po njenim riječima, privemeno rješenje do pronalaženja trajnog.

- Ministarstvo je još u prvom kvartalu ove godine iniciralo dalje analize Studije očuvanja i realizacije plaže na Adi Bojani koja je pripremljena u decembru prošle godine kroz IPA projekat koji pruža podršku pripremi projekata iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena, s ciljem dobijanja dodatnih stručnih mišljenja na efikasnost projekta hitnih mjera, kao i na rješenja koja daje sama Studija, odnosno dobijanja dodatnih prijedloga kratkoročnih i dugoročnih mjera - tvrdi Stojanović.

Shodno dogovoru sa sastanaka održanih s Morskim dobrom tokom ove godine, kako je kazala, analize i rezultati projekta hitnih mjera potrebno je pratiti do oktobra ove godine, odnosno nakon završetka sezone.

- Oni treba da daju osnovu za dalje korake u definisanju i sprovođenju dugoročnog rješenja, uz geodetsko snimanje i redovno izvještavanje s terena od strane JPMD.

- U tom konekstu je u organizaciji Ministarstva, a uz podršku IPA projekta koji se finansira iz sredstava Evropske unije "Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori", kroz koju je obezbijeđen angažman dva eksperta iz Italije, Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija, 27. i 28. septembra održan konsultativni sastanak u HTP Ulcinjska Rivijera - kazala je Stojanović dodajući da je potom organizovana i posjeta ugroženim djelovima Ade Bojane od erozije, sve u okviru nastavka aktivnosti na sanaciji erozije na Adi Bojani.

Na sastanku su, kako je istakla Stojanović, učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva ekonomskog razvoja, Uprave za vode, JP preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Opštine Ulcinj, HTP Ulcinjska rivijera, NVO sektora: Zeleni Crne Gore, Zeleni korak – Ulcinj i RDA-UBA, zatim predstavnik IPA projekta ispred konsultantske kuće COWI, Kancelarije u Crnoj Gori Globalnog partnerstva za vode Mediterana i predstavnici zainteresovane javnosti za ovo pitanje.

- Sagledavajući eksperimentalni projekat hitnih mjera na Adi od februara ove godine konstatovano je da je neophodno poboljšati učinak privremenih mjera za sljedeću sezonu, imajuću u vidu da je naper imao funkciju u zadržavanju nasutog pijeska kao dijela projekta hitnih mjera u junu ove godine, ali da je neophodno analizirati geodetske snimke kako bi se dalo konačno mišljenje na efikasnost tih mjera za očuvanje plaže istočno od napera - naglašava Stojanović.

Kao je istakla projekat zimskih nasipa predstavlja privremeno rješenje, koje će poslužiti za očuvanje dijela Ade u okolini turističkih objekata tokom zimskog perioda.

- Kako bi se sveobuhvatno sagledali svi uzroci erozije, s ciljem postizanja ili "vraćanja" ravnoteže prirodnih procesa, kao veoma kompleksnog i izazovnog cilja, neophodno je obezbijediti sveobuhvatni monitoring procesa na Adi Bojani. Italijanski eksperti su skrenuli pažnju da je usljed nedostatka podataka praksa u Italiji bila testiranje različitih metoda i rješenja kako bi se ukazalo na ono dugoročno najefikasnije, s obzirom na to da je svaka obala različita, da je problem veoma kompleksan i da univerzalnog rješenja nema - tvrdi Stojanović.

Načelno je, po njenim riječima, predstavljeno da su čvrste strukture, kao što su betonski naperi ili kameni blokovi nepreporučljivi jer ne predstavljaju dugoročno održiva rješenja.

- Ukazali su da u ovom trenutku prvo treba definisati pristup dugotrajnijem rješavanju problema, a onda sagledati moguće metode. Pristup koji oni predlažu jeste identifikacija izvora prihrane sedimentom, prirodnog ili vještačkog, uspostavljanje monitoringa, a sve s ciljem ponovnog uspostavljanja prirodnih procesa, uzimajući u obzir sve faktore i aspekte, integralno - kazala je Stojanović dodajući da su isto tako preporučili da je korisno isprobati sva potencijalno efikasna rješenja za ovo područje, posebno ona s održivijim karakteristikama, koja se mogu uklopiti u ambijent Ade Bojane i njene prirodne vrijednosti.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore učestvuje u procesu nalaženja rješenja za zaustavljanje erozije Ade Bojane.

- Svakako nam je cilj da nađemo trajno rješenje, pa iz tog razloga smo ovoga ljeta zajedno sa resornim Ministarstvom krenuli u rješevanje problema, a koji su angažovali eksperte iz Italije koji rade reviziju studije. Stručnjaci su dali i dodatno privremeno rješenje koje će biti upotrijebljeno za pripremu naredne turističke sezone - kazali su Pobjedi iz Morskog dobra.

Dodaju da su na osnovu njihovih ekspertiza i studija već krajem prošle i početkom ove godine realizovali određene aktivnosti.

Iz Morskog dobra podsjećaju da su pokrenuli projekat revitalizaije tako što su napravili naper od 120 metara uz nasipanje plaže u saradnji sa više državnih institucija čime su spasili objekte HTP Ulcinjske rivijere za proteklu sezonu.

- Ono što je pred nama je nastavak aktivnosti na očuvanju kako plaže tako i ušća ali sa trajnim rješenjima. Na njima se radi u komunikaciji sa stranim stručnjacima, kao i sa više državnih institucija, a ubrzo na tom lokalitetu ćemo raditi vještačke dine i stvoriti preduslove da se i naredne godine zaštiti imovina HTP Ulcinjska rivijera ali svakako i nesmetano odvija ljetnja turistička sezona - poručili su iz Morskog dobra.

Direktorica Uprave za vode Vesna Bajović kazala je Pobjedi da će se u svrhu prihranjivanja plaže uzimati deponovani pijesak koji je nastao produbljivanjem korita rijeke Bojane.

- Tom prilikom stvorile su se dvije deponije na ušću i na račvi. Za revitalizaciju plaže koristiće se pijesak sa ušća dok je naš prijedlog da pijesak sa račve preuzme Uprava za imovinu, jer je to državno vlasništvo i da se valorizuje - kazala je Bajović dodajući da je ovaj pijesak pod okriljem Uprave za vodu samo zato jer je nastao prilikom produbljivanja korita rijeke Bojane.

- Morsko dobro bi preuzelo pijesak i mi smo već napravili neki prijedlog sporazuma sa njim ukoliko nam se to usvoji - istakla je Bajović.