Da li će energetska kriza ubrzati tranziciju Srbije ka OIE - Ko je Don Kihot u srpskoj borbi sa vjetrenjačama

(Foto: Pixabay.com/makunin)

Ko je Don Kihot u srpskoj borbi sa vjetrenjačama? Ko je Sančo Pansa, a ko Migel de Servantes? Teško je raščivijati vjetrove koji duvaju u suprotnim smjerovima od trenutka kada je ijgodinu dana usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i paket zakona koji uređuju ovu oblast.

Nakon početnih pohvala zbog usvajanja zakona, krenule su kritike - ukupan podzakonski okvir nije zaokružen, ustanovljena maksimalna otkupna cijena ne zadovoljava potrebe investitora vjetroelektrana, nije održana nijedna aukcija, niti zaključen ugovor o tržišnoj premiji.

Šta su problemi sa kojima se trenutno suočava ovaj sektor, ko sprečava energetsku tranziciju u Srbiji, da li će energetska kriza ubrzati tranziciju Srbije ka OIE - teme su koje u ovom tekstu istražuje portal eKapija.

Uredba o balansnoj odgovornosti još nije donijeta

Menadžerka udruženja OIE Srbija Danijela Isailović za eKapiju ističe da su veoma zadovoljni što je zakon koji samostalno reguliše oblast zelene energije, prvi put usvojen u Srbiji. Ipak, kako kaže, nezadovoljni su i zabrinuti zbog toga što nema implementacije zakona.

- Ključna Uredba koja reguliše balansnu odgovornost još nije donijeta jer ne postoji saglasnost najvažnijih državnih institucija. Kao Udruženje, i kao kompanije i pojedinci, trudimo se da predstavnike državnih energetskih subjekata vratimo u diskusiju kako bi došli do rješenja. Za sada kasnimo godinu dana, što za posljedicu može donijeti višegodišnji zaostatak u realizaciji i izostanak novih megavata u mreži u vrijeme kada su nam najpotrebniji - upozorava Isailovićeva.

Podzakonski okvir nije zaokružen (Foto: jaroslava V/shutterstock.com)

Od početka godine, šumovi na relaciji EPS i EMS s jedne strane i Ministarstvo rudarstva i energetike s druge strane, postaju sve glasniji. Ministarstvo rudarstva i energetike za portal eKapija kaže da je svjesno da ima onih koji sprečavaju zelenu energetsku tranziciju u Srbiji. Kako su objasnili, u toku je postupak usaglašavanja Nacrta uredbe o balansnoj odgovornosti sa članovima Radne grupe, a njeno usvajanje se očekuje do kraja godine.

- Iako je za Uredbu o preuzimanju balansne odgovornosti i kriterijumima za utvrđivanje likvidnosti organizovanog unutardnevnog tržišta urađen predlog, ista nije usaglašena sa EPS, EMS i investitorima. Nažalost, Ministarstvo rudarstva i energetike je svjesno raznih interesa, potreba pojedinaca da kočenjem primjene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije ili razvijanju novih investicija u OIE sprečavaju zelenu energetsku tranziciju u Srbiji - poručuju u Ministarstvu.

Nezadovoljstvo maksimalnom otkupnom cijenom za energiju vjetra

Nepostojanje Uredbe o balansnoj odgovornosti nije jedini problem. Udruženje OIE Srbija kaže da postoji nezadovoljstvo i maksimalnom otkupnom cijenom od 56 evra po MW za energiju vjetra.

- Prvi smo ukazali na taj problem, a sada je svima, pa i predstavnicima Agencije za energetiku jasno da je ta cijena niska i da niko od investitora nema biznis model da se javi na aukcije i ponudi nižu cijenu od te. Uz cijenu, sporan je dvostrani premijski model, na šta je nedavno ukazao i jedan od naših najvećih stručnjaka, direktor SEEPEX-a Miloš Mladenović koji smatra da se treba vratiti na jednostrani premijski model što i mi kao Udruženje podržavamo. Nadamo se da će se uskoro steći zakonski okviri, a spremni projekti preseliti se na gradilišta - vjeruje Isailovićeva.

U Ministarstvu objašnjavaju da će aukcije biti objavljene u trećem kvartalu ove godine i dodaju da će se "svakako do kraja godine dodijeliti premija, kroz istu aukciju". Najveća prepreka u razvoju OIE, po njima, trenutno je nerazvijenost visokonaponske mreže u koju se, kažu, nije dovoljno investiralo prethodnih godina.

- A i kad se ulagalo, investicije su predugo trajale, ili je postojala selektivnost. Druge države su brže ulagale u razvoj visokonaponske mreže i Srbija će morati da ide tim putem ukoliko želimo da stvorimo uslove za brži razvoj sektora OIE, bez kojeg nema ni energetske sigurnosti i samodovoljnosti - ističu u Ministarstvu.

Zelena energetska tranzicija važnija nego ikad

Koliko je samodovoljnost neophodna, vidimo svakim danom trajanja ukrajinske krize. U tom pogledu naši sagovornici se slažu ističući da niko danas ne razmišlja o energetskoj bezbjednosti, a da ne računa sa razvojem sektora OIE. Aktuelna kriza samo je potvrdila neophodnost zelene energetske tranzicije, kako bi se obezbijedile dovoljne količine energije, kažu u Ministarstvu. Ali, nezavisno od kriza, Srbiju na to obavezuju Pariski sporazum, kao i Sofijska deklaracija o Zelenoj agendi za zemlјe Zapadnog Balkana, podsjećaju nadležni.

- Važno je naglasiti da Srbija nije čekala krizu da se desi da bi počela da razmišlja o svojoj energetskoj budućnosti. Srbija je donošenjem novog zakonodavnog okvira, prošle godine započela energetsku tranziciju, krećući iz relativno nepovoljne pozicije, imajući u vidu da trenutno skoro 70% električne energije dobijamo iz niskokaloričnog lignita, kao i da više od tri decenije nije izgrađena nijedna nova elektrana. Započeta je priprema strateških i planskih dokumenata, koji će odrediti ciljeve i dinamiku karbonske neutralnosti odnosno dekarbonizacije do 2050. godine i pripremljen je novi investicioni plan sa projektima vrijednim oko 35 mlrd EUR, gdje posebno važno mjesto imaju ulaganja u sektor OIE - napominju u Ministarstvu.

Tranzicija na OIE neophodna za energetsku bezbjednost (Foto: lassedesignen/shutterstock.com)

Međutim, kako objašnjavaju u uduženju OIE Srbija, globalna kriza pogađa i industriju vjetra i solara. I tako se ponovo vraćamo na pitanje "internih nesuglasica u državi".

- Cijena vjetroturbina i ostale opreme je dramatično poskupjela, prije svega zbog čelika, postoje problemi u lancu snabdijevanja i transportu na pojedinim evropskim rutama. To sve utiče na dinamiku, tako da je danas umjetnost ugovoriti kupovinu vjetroturbina. Zbog svega toga, moramo riješiti interne nesuglasice u državi i otkočiti proces, da ne bismo došli u situaciju da hoćemo, želimo, imamo novac i dozvole, ali praktično nemamo šta da gradimo - upozorava Isailovićeva.

_______________________________________

Prozjumeri - siguran izvor električne energije

Za razliku od drugih oblasti, regulativa o prozjumerima, kupcima-proizvođačima električne energije je potpuno zaokružena, smatraju u udruženju OIE Srbija. Kako kažu, nekoliko kupaca-proizvođača je upisano u registar, a veliki broj projekata je u pripremi i izgradnji.

- To je odličan koncept koji privredi i građanima omogućava siguran izvor električne energije bez straha od povećanja cijene električne energije koje će sigurno doći. Mislim da se desetine megavata prozjumera nalaze u izgradnji. Inače, mislim da postoje izvjesni problemi u primjeni regulative, pojedine kompanije su nam se žalile na sporost u postupanju, kao i na nesauglašenu praksu lokalnih samouprava. Vjerujemo da će posle početnog uhodavanja, praksa početi da funkcioniše besprekorno - kaže menadžerka udruženja OIE Srbija Danijela Isailović.

______________________________________

Šta je rješenje?

Ipak, cilj koji je ministarka Zorana Mihajlović postavila prije godinu dana da će Srbija do 2040. godine proizvoditi minimum 40% električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora, i dalje je aktuelan.

- S obzirom da smo 2020. godine, po Eurostatu imali 26,3%, onda 40% za 2040. godinu nije nerealna cifra. Voljela bih da znam cilj za 2030. godinu jer se kroz tu cifru vidi odnos prema trenutnim projektima u razvoju. Kada bi se svi projekti koji su u razvoju realizovali, mi bismo imali 140% - kaže Isailovićeva.

Uprkos preprekama koje, slažu se naši sagovornici, postoje, pozitivan ishod nije nemoguć.

- Prepreke postoje samo i jedino kod onih koji ne žele da se stvari u srpskoj energetici mijenjaju, i vezane su ili za pojedinačne ili grupne interese, ili za nedostatak svijesti o pravcu u kojem ide svijet u 21. vijeku, i da su razvoj energetike i zaštita životne sredine neraskidivo povezani. Do kraja godine biće usvojena i ostala podzakonska akta koja će omogućiti punu primjenu Zakona o korišćenju OIE. Uz moderan zakonski okvir i postavljanje jasnih ciljeva, na čemu radimo kroz izradu Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. sa projekcijama do 2050. i nove Strategije razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, imaćemo sve uslove da ubrzano povećavamo udjela proizvedene energije iz OIE koja, uz povećanje energetske efikasnosti, treba da bude stub energetske bezbjednosti Srbije u narednim decenijama - napominju u Ministarstvu.

_______________________________________

Usvajanje pet uredbi do kraja godine

Do kraja godine biće usvojena i ostala podzakonska akta koja će omogućiti punu primjenu Zakona o korišćenju OIE, napominju u Ministarstvu. To su:

- Uredba o preuzimanju balansne odgovornosti i kriterijumima za utvrđivanje likvidnosti organizovanog unutardnevnog tržišta sa modelom ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti;

- Uredba o modelu ugovora o fid-in tarifi;

- Uredba o proizvođaču električne energije iz obnovljivih izvora energije i garanciji porijekla;

- Uredba o naknadi za podsticaj povlašćenih proizvođača;

- Uredba o podsticajnim mjerama za dostizanje udjela obnovljivih izvora energije u saobraćaju.

_______________________________________

Udruženje OIE Srbija je dosta konkretnije po pitanju uzroka problema. Po njima, do kolapsa je došlo usljed hiperpodukcije projekata. I upravo tu treba tražiti i rješenje.

- U Srbiji ima trenutno 13GW projekata vjetra i solara u razvoju. Naravno, bar polovina projekata su nerealni, ali ih EMS tretira ravnopravno kao sve investitore. Usljed takve hiperprodukcije projekata, došlo je do kolapsa. Kada bi se izvršila selekcija projekata (npr. Uvođenjem bankarske garancije po MW za mjesto na mreži), tržište bi se raščistilo, EMS bi prodisao i vjerovatno bi sistem profunkcionisao. Nedavno smo čuli od zvaničnika Energetske zajednice da su takve probleme imale mnoge evropske države i da postoji način, ako želi da se riješi problem, a to je upravo uvođenje nekog od selektivnih mehanizama. Ostali izazovi leže u činjenici da su nam potrebni novi prihvatni kapaciteti na prenosnom sistemu i naravno RHE Bistrica i Đerdap 3 kako bi nove OIE mogle da se integrišu i balansiraju - zaključuje Danijela Isailović.

Inače, RHE Bistrica je korak bliže izgradnji - Vlada Srbije je na sjednici u maju donijela odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namjene sistema reverzibilne hidroelektrane Bistrica i hidroelektrane Potpeć. Reverzibilne hidroelektrane su, prema mišljenju stručnjaka, važne u svakom elektroenergetskom sistemu i posebno značajne za balansiranje u energetskom sistemu na koji su priključene vjetroelektrane.

Marija Dedić