Država sprema milione da kupi svoju zgradu - Traži se odlaganje licitacije za objekat vrijedan skoro 8 mil EUR u Budvi

Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović zatražila je da se odloži licitacija za prodaju zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva koju je stečajni upravnik kompanije Vektra Montenegro biznismena Dragana Brkovića zakazao za 19. septembar, jer je utvrdila da je na tu imovinu u katastru već upisana država.

To piše u dopisu u koji su Vijesti imale uvid, a koji je zaštitnica uputila ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović.

U katastru piše da je taj objekat svojina države, a da Vektra ima pravo korišćenja.

Ministarka se obratila zaštitnici za davanje mišljenja na pismo namjere Opštine Budva i odluku Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom da to preduzeće učestvuje na javnom pozivu za prodaju dijela imovine stečajnog dužnika Vektra Montenegro.

- Imajući u vidu dostavljenu dokumentaciju i važeću zakonsku regulativu, konkretno zakon o državnoj imovini, zaštitnik nema nadležnosti u odnosu na prethodne akte, a ovo imajući u vidu da su u konkretnom pitanju subjekti koji imaju svojstvo pravnog lica i u kontekstu toga nema mjesta primjeni člana 53 i 56 Zakona o državnoj imovini. Tim prije jer jedinice lokalne samouprave imaju zakonske zastupnike imovinsko pravnih interesa u čijoj nadležnosti je davanje mišljenja na akte organa lokalne samouprave, pa tim i na predmetno pismo. Međutim, nakon što je zaštitnik izvršio uvid u elektronsku bazu Uprave za katastar i državnu imovinu list nepokretnosti broj 343 KO Budva u B listu bilježi svojinu u obimu 1/1 države Crne Gore, što nalazi spornim i iniciraće odlaganje prodaje predmetne imovine u stečajnom postupku sve dok se ne riješi sporno pitanje imovinsko pravnog režima na zemljištu koje je predmet prodaje - piše u dopisu.

Gradonačelnik Budve Milo Božović krajem avgusta uputio je Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom pismo namjere, zatraživši da ta državna kompanija koja upravlja obalom kupi zgradu JRB koja se nalazi u zoni morskog dobra, jer je lokalna uprava onemogućena da 19. septembra za kada je zakazana licitacija učestvuje. Kao razlog, Božović je naveo da ovogodišnjim budžetom nije predvidjela izdvajanja osam milion eura za kupovinu.

Stečajni povjerilac u postupku koji se vodi pred Privrednim sudom za stečajnog dužnika Vektra Montenegro oglasio je prodaju dijela imovine javnim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama. Predmet prodaje su nepokretnosti čija procijenjena imovina ukupno iznosi 14,6 mil EUR, od kojih je zgrada JRB procijenjana na 7,97 mil EUR.

Stečajni upravnik je krajem avgusta obavijestio Opštinu Budva da se, ukoliko lokalna uprava ili državni organ imaju intenciju da otkupe nekretninu bivšeg Jugoslovenskog rječnog brodastva, mogu prijaviti u skladu sa propisanom procedurom

Predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažo Rađenović prije nekoliko dana kazao Vijestima da je krajem avgusta zakazao sjednicu UO na kojoj su većinom glasova usvojili Odluku da se pribave sve potrebne saglasnosti od ministarstava ekologije prostornog planiranja i urbanizma i finansija i saglasnost zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore kako bi učestvovali na licitaciji.

Pored tih saglasnosti, odluka UO JPMD podrazumijeva i obezbjeđivanje sredstava iz kredita od strane poslovnih banki, iako, kako je kazao, je odgovornim i domaćinskim poslovanjem JPMD u mogućnosti da bez kreditnog zaduživanja učestvuje i kupi zgradu JRB.

Dragan Brković, blizak političkom vrhu DPS-a, trgovao je atraktivnu nekretninu prije gotovo dvije decenije za tri miliona eura od Beograđanina Nenada Đorđevića, nekadašnjeg visokopozicioniranog funkcionera JUL-a. Godinama je Đorđević, koji je bio i vlasnik zemljišnog kompleksa na ostrvu Sveti Nikola prije prodaje Stanku Subotiću Canetu, namjeravao da od JRB-a napravi hotel, izgradi marinu i ostale prateće sadržaje za visokoplatežnu klijentelu, međutim, kako mu to nije bilo dozvoljeno, jer nije donijet planski dokument, odlučio se da je proda.

Na scenu stupa tada u zenitu poslovnog uspjeha podgorička kompanija Vektra. Ni Brkoviću nije pošlo za rukom da odmah, u vrijeme investicionog buma, kada su mnogi inostrani biznismeni bili i te kako zainteresovani za ulaganje u Budvu,realizuje svoje vizije. Na svom sajtu Vektra je ranije imala detaljnu razradu svih projekata koje namjerava da realizuje, pa između ostalih i planove za JRB. Brković je ovu imovinu založio na ime kreditnih linija od ukupno 60 mil EUR kod domaćih i inostranih banaka.

Zgrada godinama trune, a iz Opštine su i ranijih godina dolazile incijative da se zgrada kupi i vrati u vlasništvo grada. Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva je još prošle godine pokrenula postupak prinudne naplate poreskog potraživanja u iznosu od 170 hiljada eura od Vektra Montenegro, a nakon što to nije izmireno upisana je hipoteka na zgradu JRB.